Globalizacija kampanja protiv "rodne ideologije"

Anti-rodne kampanje itekako su poznate hrvatskoj javnosti. Referendum kojim je u Ustav unesena definicija braka kao zajednica muškarca i žene, propaganda protiv pobačaja i skupljanje potpisa za referendum za otkazivanje Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, samo je dio bogatog nasljeđa anti-rodnog pokreta u hrvatskoj.

Tijekom procesa ratifikacije Konvencije dominirao je promašeni diskurs o tzv. ‘rodnoj ideologiji’ koja će svojom "neprirodnošću" navodno uništiti obitelj i čovjeka. Relativizacija nasilja nametanjem “rodne ideologije” u fokus rasprave dio je strategije djelovanja anti-rodnih kampanja koje su taj pojam proizvoljno pripisale Konvenciji u službi širenja moralne panike. No ovakav diskurs niti je hrvatska specifičnost niti hrvatski proizvod.

O rodu i spolu iz psihološke, sociološke i antropološke perspektive

Na Filozofskom fakultetu prošli tjedan održana je tribina Rod i spol u organizaciji Inicijative za feministički filozofski. Na tribini su govorile dr. sc. Željka Kamenov, dr. sc. Ana Maskalan i dr. sc. Nataša Jokić Begić, a raspravu je moderirala Andrea Anđelinić, članica Inicijative. Tribina se prvotno trebala održati u organizaciji Hrvatskog bioetičkog društva u vrijeme javnih rasprava o ratifikaciji Istanbulske konvencije, ali su organizatori odustali zbog, prema njima, političke instrumentalizacije teme.

Kamenov je svoje izlaganje namijenila razlaganju pojmova roda i spola iz psihološke perspektive u najosnovnijim crtama. Pri tome je napomenula kako postoje određene razlike u jezičnim i kulturnim formulacijama tih pojmova, npr. riječ rod može značiti obitelj ili biološku klasifikaciju, dok je u engleskoj inačici riječ gender neproblematična. Razlikovanje spola i roda izvela je prema standardnom školskom modelu. Tako su pod kategorijom spola sadržane sve biološke distinkcije, dakle, između ostalog, anatomske i fiziološke razlike između spolnih organa, diferencije u proizvodnji hormona te kromosomske i genetičke razlike.

Feminae futbalis ili kako je Jutarnji otkrio žene koje vole nogomet

Sprema se Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, na ambalaže raznovrsnih proizvoda već se naveliko tiskaju crveno-bijeli kvadratići. U sveopćoj pripremi za najvažnije sportsko natjecanje na svijetu Jutarnji list senzacionalno je otkrio da – zamislite: i žene gledaju nogomet!

Iako bi netko na prvi pogled inicijativu mogao smatrati hvalevrijednom, već s prvim klikom na stranicu njihova projekta, u suradnji s Hrvatskim Telekomom, jasno je da je njihov pristup ženskoj navijačkoj populaciji višestruko problematičan i seksistički. Već se iz samoga naslova – Žene navijaju strastvenije (jer što su žene nego prvenstveno strastvene) – i grafičke opreme, može se shvatiti da je ova sadržaj ipak prvenstveno namijenjen muškom užitku.

Elizabeth Shüssler Fiorenza: Kritička feministička teorija u religiji stalno se propituje

Katolička feministička teologinja Elizabeth Shüssler Fiorenza prošli tjedan održala je predavanje "Feminizam, religija, teologija" u Zagrebu u organizaciji Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik.

Autorica knjige "Njoj na spomen - Feministička teološka rekonstrukcija početaka kršćanstva" i predavačica na Harvard Divinity School zakoračila je u osmo desetljeće pa sljedećih pet godina planira predavati na pola radnog vremena, informirala nas je u šetnji gradom, dan nakon predavanja, pred put u Sarajevo.

Nina Power: Feminizam se mora povezati s klasnim pitanjem

Nina Power je na 11. Subversive Festivalu održala predavanje pod naslovom Feminizam i kapitalizam: gdje smo danas? Razgovor nakon predavanja moderirala je Ankica Čakardić. Nina Power je filozofkinja, kulturna kritičarka, prevoditeljica i marksistička feministkinja. Autorica je knjige One Dimensional Woman, još neprevedene na hrvatski jezik.

Power je na početku predavanja napomenula kako nema namjeru izložiti koherentnu i kompletnu analizu odnosa feminizma i kapitalizma, već locirati određene prijeporne točke u kojima se taj odnos može promatrati. Stoga je izlaganje bilo u određenoj fragmentarno i bez čvrste središnje linije.

Kao polazište za analizu stanja suvremenog feminizma iskoristila je zahtjev Alexandre Kollontai za potpunim zaposlenjem žena kao nužnog preduvjeta za destrukciju nuklearne obitelje. Potpuno zaposlenje omogućilo bi podruštvovljenje reproduktivnog rada koji se odvija u sferi domaćinstva kojeg obično obavlja žena. Tako bi briga za djecu postala odgovornost društva, primjerice u vidu javno financiranih vrtića, a ne pojedinki koje za taj posao nisu plaćene.

Kako feministkinje u Kini zaobilaze cenzuru?

Na ovogodišnji Međunarodni dan žena kineski ekvivalent Twittera, Sina Weibo, ugasio je Feminist Voices (女权之声), najznačajniji feministički profil u Kini koji objavljuje informacije vezane uz ženska prava. Nekoliko sati kasnije zatvorena je i njihova aplikacija za privatne poruke WeChat.

Službeni razlog gašenja bio je vrlo općenit: na profilu je objavljen sadržaj koji krši uvjete korištenja. No, podtekst je bio jasan: državni aparat za cenzuru želio je ušutkati ženske glasove.

Malin Björk: Feministkinje ne smiju napustiti prostor stranačke politike

Malin Björk iz Švedske ljevice (Vänsterpartiet) zastupnica je u Europskom parlamentu (klub GUE/NGL) i članica Odbora za ženska prava i rodnu ravnopravnost (FEMM). U svom radu zalaže se za feministička pitanja, anti-rasizam, LGBT prava i radnička prava. Prije mandata u Parlamentu, radila je u Europskom ženskom lobiju (EWL) i uređivala lezbijski feministički časopis Scum Grrrls.

S Malin smo razgovarale u sklopu Feminist Foruma 2018. u Briselu koji je organizirao klub zastupnika/ca GUE/NGL.

Renee Bracey Sherman: Svi mi volimo nekoga tko je imao pobačaj

Međunarodna mreža za smanjenje diskriminacije i stigmatizacije pobačaja - Inroads u Zagrebu je od 12. do 16. ožujka održala drugi po redu globalni susret svojih članica. Mreža okuplja više od 950 ljudi iz cijelog svijeta – novinara/ki, aktivista/kinja, zdravstvenih djelatnica/ka, predstavnika/ca udruga i institucija – kojima je zajednički cilj promijeniti diskurs o pobačaju i stvoriti svijet u kojem pobačaj nije stigmatiziran.

Iako članice dolaze iz različitih dijelova svijeta (od SAD-a i Europe do Pakistana, Tanzanije i Malavija), ono što im je zajedničko su problemi vezani uz kršenje ženskih prava i stigmatiziranje seksualnosti i tjelesne autonomije. Primjerice, "projekt osvještavanja u Irskoj neće biti isti kao u Pakistanu, ali možemo za polazište uzeti iste ideje i osmisliti kako da ih 'prevedemo'," objašnjava Katie Gillum, jedna od organizatorica. "Ulično kazalište u Zambiji izgledalo bi prilično drugačije da ga pokušate upriličiti u Europi, ali energija i emotivna reakcija su iste."

Razgovarale smo s jednom od članica mreže Inroads, Renee Bracey Sherman, aktivistkinjom za reproduktivnu pravdu i autoricom koja se bavi medijskim prikazima i narativima o pobačaju.

Zagrebačko psihološko društvo: Svjedočenje nasilju u obitelji za djecu predstavlja ozbiljan rizik za daljnji razvoj

U javnom prostoru o nasilju u obitelji čujemo rijetko. Najčešće potaknuti nekim događajem koji je dospio u naslovnice ili kroz politička nadmetanja. Kada o nasilju govorimo u javnosti nerijetko se to događa na agresivan način, osuđujemo žrtve jer „što se nisu ranije javile“ ili „same su si krive što su birale takve“, prozivamo institucije „jer su zakazale“, pozivamo na nasilje ili ga prešutno odobravamo u odnosu na agresore „jer takvi razumiju samo kada im se vrati istom mjerom.“