Ministarstvo će se u predstojećem razdoblju zalagati za povratak instituta pripravništva

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava reagiralo je na zahtjev Matice hrvatskih sindikata (MHS), Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Mreže mladih Hrvatske (MMH) za ukidanjem mjere stručnog osposobljavanja za rad (SOR) i vraćanja pripravništva, istaknuvši da je krenulo u osnivanje radne skupine koja bi kroz praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja omogućila poticanje stvarnog zapošljavanja pripravnika.

MHS, SSSH i MMH pozvali su ministra rada i mirovinskoga sustava Tomislava Ćorića da oformi radnu skupinu s predstavnicima socijalnih partnera i organizacija mladih koja će odmah pristupiti redefiniranju mjera aktivne politike zapošljavanja, s ciljem ukidanja SOR-a i vraćanja pripravništva kao standardnog modela ulaska u svijet rada.

"Trebalo bi opet reafirmirati pripravnički sustav", Ministre, što se čeka?

„Stručno osposobljavanje je, smatram, krizna mjera i trebalo bi opet reafirmirati pripravnički sustav“, izjavio je ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić 23. svibnja na predstavljanju indeksa slobodnih radnih mjesta koji su razvili Ekonomski institut Zagreb i portal MojPosao.

Ministar je, ovoga puta, zaista u pravu. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) izvorno i jest bilo zamišljeno kao privremena mjera, koja bi u vremenu krize olakšala mladima ulazak u svijet rada, omogućujući im da steknu praktična znanja koja još uvijek nedostaju u obrazovnim programima. S vremenom je, međutim, opseg mjere toliko proširen da je velikom dijelu mladih ona postala jedini mogući način ulaska na tržište rada, jer koji bi poslodavac uzeo pripravnika, kad mu država besplatno daje SOR-ovca. Istovremeno, iako je od uvođenja ove mjere prošlo više od šest godina, još uvijek nisu poduzeti ozbiljniji napori da se isprave nedostaci u obrazovnom sustavu koji su uopće doveli do potrebe postojanja SOR-a, odnosno da se praktična znanja integriraju u srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje, ističu Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Matica hrvatskih sindikata (MHS) i Mreža mladih Hrvatske (MMH).

Mladi ne mogu više čekati: trebamo veće plaće i kvalitetna radna mjesta!

U utorak, 9. svibnja, u zagrebačkom parku Zrinjevac mladi radnici i radnice upozorili su na težak položaj mladih radnika i radnica na mjeri stručnog osposobljavanja bez radnog odnosa. Akciju su održali Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Matica hrvatskih sindikata (MHZ) i Mreža mladih Hrvatske (MMH), a mladi radnici_e imali_e su priliku zavrtjeti 'kolo-sreće' i dobiti odgovor na pitanje kako će ući na tržište rada. Tkogod ga zavrtio, kolo je uvijek davalo isti odgovor – tvoj prvi posao bit će stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Ova akcija početak je kampanje Vrijedim više u sklopu koje će se planirati daljne aktivnosti vezane uz uvođenje pripravništva i ukidanja mjere SOR-a.

Pred prosvjed mladih za radnička prava ispred vlade izložen posljednji ugovor na neodređeno

U srijedu, 16. studenog široka koalicija sindikata i udruga na Markovom je trgu organizirala vizualni performans "Posljednji ugovor o radu na neodređeno vrijeme u Hrvatskoj", kojim je medijima predstavljen scenarij iz ne tako daleke budućnosti u kojoj ugovori o radu na neodređeno vrijeme u Hrvatskoj više ne postoje, osim kao muzejski izložbeni primjerci.

Neposredni povod za ovu akciju bila je najava Vlade da će se u ovom mandatu pristupiti ponovnoj izmjeni radnog zakonodavstva s ciljem smanjivanja njegove 'rigidnosti'.

Ulaganjem u kvalitetu vrtića do veće zaposlenosti žena

U petak, 23. rujna, u Kući ljudskih prava u Zagrebu održano je predstavljanje rezultata istraživanja mjera i instrumenata usmjerenih usklađivanju obiteljskih i poslovnih obaveza. Istraživanje je provela udruga B.a.B.e. u suradnji s Fakultetom političkih znanosti u sklopu projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda, a obuhvatilo je analizu postojećeg zakonodavnog okvira, upitnike o dostupnosti usluga namijenjene jedinicama lokalne samouprave, istraživanje kućanstava i studije slučaja.

Predstavljanju su prisustvovali predstavnici i predstavnice političkih stranaka i sindikata, koji su se složili da je područje usklađivanja obiteljskog života i plaćenog rada vrlo kompleksno jer obuhvaća različite politike – od obiteljske i obrazovne, pa do politika rodne ravnopravnosti, tržišta rada i socijalne skrbi.

Mreža mladih Hrvatske predstavila prijedloge poboljšanja mjera za poticanje zapošljavanja

Povodom Međunarodnog dana mladih predstavnici Mreže mladih Hrvatske (MMH) predstavili su konkretne prijedloge poboljšanja mjera za poticanje zapošljavanja mladih. Pozvali su političke stranke i odgovorne institucije da se prema problemima s kojima se mladi susreću na tržištu rada počnu odnositi ozbiljnije i sustavnije.

Sven Janovski, potpredsjednik Mreže mladih Hrvatske, pozvao je na odlučan zaokret u načinu na koji se upravlja aktivnom politikom zapošljavanja u Hrvatskoj. Već niz godina, neovisno o sastavu vladajuće garniture, svjedočimo brojnim apsurdnim situacijama. Tako dolazi do naprasnog prekidanja provedbe mjera, nenajavljenog prekrajanja uvjeta korištenja, izostanka konzultacija s potencijalnim korisnicima te upornog nijekanja očitih manjkavosti u provedbi.

Rad na određeno najrašireniji oblik nestandardnog zapošljavanja u Hrvatskoj

Kako je u novim državama članicama EU kriza je ubrzala rast nestandardnih ili prekarnih oblika zapošljavanja. Učinak tog procesa je fragmentirano tržište rada, u sklopu kojeg ugovori na određeno vrijeme, ugovori za rad u nepunom radnom vremenu, samozapošljavanje, privremeni agencijski rad te povremeni rad sve više prevladavaju. Europska je komisija stoga financirala izradu studije o prekarnom radu u deset novih država članica, a stanje u Hrvatskoj obradio je Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), piše Večernji.

Pokazalo se da je najrašireniji oblik nestandardnog zapošljavanja u Hrvatskoj rad na određeno vrijeme. Više od 95% novog zapošljavanja u 2015. odnosilo se na ugovore na određeno vrijeme, koji zasjenjuju sve ostale oblike nestandardnog zapošljavanja. Rad u skraćenom radnom vremenu još se uvijek marginalno primjenjuje (6,2 %) iako je njegova primjena u porastu nakon krize. Privremeni agencijski rad malo se koristi u usporedbi s većinom drugih država članica EU, ali je od početka krize u porastu. Godine 2008. takvih je radnika bilo 2455, a šest godina poslije – 5371. Samozapošljavanje je na niskoj razini.

Vlada umjesto programa za zapošljavanje, odabire program za rađanje

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) mogao bi ostati kratkih rukava u raspodjeli proračunskih sredstava. Kako se neslužbeno doznaje, proračunska izdvajanja za provođenje aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini mogla bi biti četiri puta manja nego lani.

Za mjere aktivne politike zapošljavanja  u proračunu bi se osiguralo svega 250 milijuna kuna. Rezanjem proračuna za nezaposlene vjerojatno bi se našao izvor sredstava za izvršenje obećanja o tisuću eura za svako novorođeno dijete, piše Novi list.

Grad Zagreb najavio potpore za zadruge te male i srednje poduzetnike

Grad Zagreb najavio je da ove godine daje potpore za sedam socijalnih zadruga za devet društvenih, odnosno socijalnih projekata u ukupnom iznosu od 2,3 milijuna kuna te za internacionaliziranje poslovanja malih i srednjih poduzetnika uspješnim zagrebačkim poduzetnicima, ukupno 27 potpora u iznosu od 9,8 milijuna kuna.

Gradonačelnik Milan Bandić kazao je da ovakav vid podrške od strane Grada postoji zadnjih 16 godina, naglasivši kako sve mjere koje Grad provodi pridonose smanjenju broja nezaposlenih te čuvanju postojećih radnih mjesta. 

Subscribe to this RSS feed