Zoopolis: Zašto nam je odbojna ljudska placenta, a životinjske iznutrice ne?

Kod velike većine ljudi sama pomisao na ljudsku placentofagiju, odnosno konzumaciju placente, izaziva jaku emociju gađenja, usprkos činjenici da svi drugi sisavci (osim deva i vodenih sisavaca) konzumiraju svoju placentu nakon porođaja.

Čovjek je jedini sisavac koji konzumira mlijeko druge vrste i koji nastavlja koristiti mlijeko nakon perioda dojenja. Čovjek se i u slučaju ljudskog mlijeka i placente ponaša suprotno od drugih sisavaca: njihova konzumacija izaziva averziju kod velikog broja ljudi za razliku od, na primjer, telećih jetrica, bubrega ili kravljeg mlijeka, koji se u zapadnoj kulturi promoviraju kao pogodni za ishranu, čak obavezni i zdravi nutrijenti.

'Obiteljaši' i crkva u Rumunjskoj prijete reproduktivnim pravima žena

U Rumunjskoj se u veljači prosvjedovalo protiv korupcije, mjesec dana kasnije ponovno se marširalo, a ovaj put ulice su zauzeli predstavnici Crkve i članovi Koalicije za obitelj, zahtijevajući restrikcije prava žena na pobačaj.

Irina Ilisei, suosnivačica internetske stranice Feminism Romania i aktivističke skupine FRONT, navodi kako to nije prvi put da se pro-life prosvjednici okupljaju, međutim ranije su privlačili nekoliko stotina podržavatelja, sada ih je bilo nekoliko tisuća, i to ne samo u Bukurešu nego diljem zemlje.

  • u rubrici svijet

Vrsna podređena žena kućanskim poslovima do svetosti

Tijekom subotnjeg skrolanja po fejsu za oko nam je zapeo članak nedavno objavljen na suradničkom portalu CroL imena 'Nova zvijezda na medijskom nebu – portal za starozavjetnu vrsnu ženu'. Novi medij i to još za starozavjetnu vrsnu ženu, kao da nam nisu dovoljni savjeti iz Glasa Koncila, zaputile smo se na web adresu zenavrsna.com.

Portal je s radom krenuo simbolično na blagdan rođenja Blažene Djevice Marije – Male Gospe,  8. rujna 2016. godine. Kako kaže uredništvo, radi se o portalu koji je prožet „katoličkim duhom, po uzoru na starozavjetnu ženu vrsnu“, a „progovorit će o ulozi žene u društvu, njenom dostojanstvu, majčinstvu i odnosu prema muškarcu“.

Žene u Tanzaniji istospolnim brakovima osiguravaju vlasništvo nad svojim tijelom i zemljom

U Tanzaniji, zemlji 55 milijuna ljudi i 120 plemena, jedno pleme razvilo je tradiciju nyumba ntobhu ('kuća žena') koja omogućuje ženske brakove kako bi se udovicama osiguralo pravo na nasljedstvo u odsutnosti supruga ili sina, a takvih je kućanstva sada 10-15 posto, saznaje za Marie Claire Abigail Haworth.

Nyumba ntobhu je alternativna obiteljska struktura koja kod Kurya postoji već niz godina. Nitko ne zna kada je pokrenuta, pojašnjava Dinna Maningo, novinarka lista Mwananchi, ali glavna svrha joj je osigurati udovicama zadržavanje vlasništva. U skladu s plemenskim zakonom, samo muškarci imaju pravo nasljedstva, a nyumba ntobhu, udovici bez sinova ili ženi koju je suprug ostavio omogućuje ulazak u zajednicu s mlađom ženom koja može imati ljubavnika i umjesto nje roditi nasljednika.

  • u rubrici svijet

Ponovni uspon kraljica majki

Regionalne predvodnice s kraljevskim korijenima stoljetna su tradicija u Gani, no njihov nekadašnji utjecaj potpuno je zanijekan kolonijalnim i postkolonijalnim promjenama, kojima je i ondje nametnut europski patrijarhalni model. Danas svjedočimo renesansi kraljica majki, koje su uz obrazovanje i međusobno povezivanje započele modernizaciju svoje tradicionalne uloge.

Nazivaju nas kraljicama majkama jer smo kao kraljice partnerice starješinama, a kao majke brinemo o čitavoj zajednici“, objašnjava Nana Amba Eyiaba I iz Cape Coasta.

Moralni vez: Stare i nove interpretacije zidnjaka

Vjerna ljubav i lijepi dom, to mi leži u srcu mom.

Kuharica budi čista, da se suđe uvjek blista.

Kuharica što je mlađa, večera je odmah slađa.

Kad tvoj posao posvršiš, priznanje muža zaslužiš.

Sretnome žene umiru, a nesretnome kobile crkavaju.

  • u rubrici Kultura

Broj žena koje zadržavaju djevojačko prezime u porastu

Tradicionalna praksa preuzimanja suprugova prezimena nakon udaje doživjela je porast popularnosti u osamdesetima i devedesetima, no prema najnovijim statistikama taj trend opada.

Udio žena koje zadržavaju vlastito prezime nadišao je i period sedamdesetih, no za razliku od tada, odluka je danas manje politički obojena. Za mnoge je žene, ističu sociolozi/ginje, zadržavanje djevojačkog prezimena izgubilo značaj u definiranju vlastite nezavisnosti i simboliku feminističkog čina.

  • u rubrici svijet

Važno je samo udati se ili brak kao društveno poželjan status za žene

Marija Ott Franolić izlagala je na znanstveno-književnom skupu Intimno građanstvo: obitelj, brak, spolnost i zakon u povijesnoj i suvremenoj perspektivi u okviru Dana Marije Jurić Zagorke 2014 na temu Brak i normalnost: Važno je samo udati se, da bi pred brojnom publikom na tribini u KIC-u potvrdila da je brak za ženu i dalje poželjna društveno-ekonomska zajednica.

Kada kažem za 'ženu poželjna društveno-ekonomska zajednica' mislim na društveno poželjan status. Žena koja nije udana niti nema djecu društveno je marginalizirana. Začudno (ili ne), takav status kod muškaraca  predstavlja upravo suprotnost.

Egipćanka 43 godine živjela kao muškarac kako bi prehranila obitelj

Sisa Abu Daooh (64), ostala je udovica kada je imala samo 21 godinu i bila trudna sa svojim prvim djetetom, a nakon rođenja kćeri našla se bez ikakvih primanja.

Kako je lokalno društvo bilo veoma je neprijateljski nastrojeno prema ženama na radnim mjestima, odlučila se obući tradicionalno mušku odjeću kako bi mogla raditi i privređivati za svoju obitelj. Iduće 43 godine Daooh je nosila tradicionalni ‘jilbab’, široki ogrtač sa širokim rukavima koji doseže do poda, bijeli turban ili, ponekad, muški šešir po imenu Taqiyah i crne muške cipele kada je odlazila na posao.

  • u rubrici svijet
Subscribe to this RSS feed