Branka Veselinović - 100. rođendan velike glumice i humanitarke

Dana 16. rujna 2018. godine puni se točno 100 godina od kad je rođena srpska kazališna, filmska i televizijska radnica, ali i velika humanitarka Branka Veselinović. Iako ponosno nosi titulu najstarije srpske glumice, Branka prkosi vremenu te i dalje neumorno radi – piše, crta, vježba gimnastiku, pomaže ljudima u nevolji, i to sve uz svoj čuveni osmjeh koji nikoga ne može ostaviti ravnodušnim.

U ime (muškog) naroda: Analiza presuda za prostituciju u Srbiji

Osobe koje se odaju prostituciji u prosjeku se kažnjavaju više od 5 puta više u odnosu na korisnike usluga prostitucije, pokazuje analiza osuđujućih sudskih presuda u prvoj godini primjene novog srpskog Zakona o javnom redu i miru koju je izradio Autonomni ženski centar.

U Republici Srbiji od 2016. na snazi je prohibicionistički model: prostitucija je prepoznata kao prekršaj za koji se kažnjavaju i osobe koje joj se odaju, kao i osobe koje koriste usluge prostitucije. Ovakav model, upozoravaju autorice, često je praćen  moralističkim osudama osoba koje se odaju prostituciji, dok korisnici usluga uglavnom ne podliježu javnom sramoćenju.

  • u rubrici svijet

Srpski jezikoslovci uporno degradiraju stručnost feminističkih znanstvenica

Otpor prema rodno osjetljivom jeziku kao najvidljivijoj dekonstrukciji patrijarhalnih kulturnih vrijednosti veoma je izražen u Srbiji, gdje se ova problematika još uvijek isključivo vezuje za uporabu ženskih naziva zanimanja i titula.

No taj otpor promiču srpski lingvisti s pozicija institucionalne moći, iznoseći svoje načelno negativne stavove o socijalnim femininativima ponajviše u domaćim medijima. Otuda se rodno senzitivno jezično ponašanje u srpskoj zajednici doživljava kao "nasilje nad jezikom", kao nešto "neprirodno" i "rogobatno", a nerijetko se govori i o kroatizaciji srpskog jezika iliti nametanju novotarija sa zapada. 

IDAHOT 2017. u znaku obitelji

Danas se diljem svijeta obilježava Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije (IDAHOT), koji ima za cilj koordinirati međunarodne događaje kojima bi se postiglo poštivanje lezbijki, homoseksualaca i transrodnih osoba u svijetu. IDAHOT se formalno obilježava 17. svibnja, na dan kada je 1992. godine Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost s popisa Međunarodne klasifikacije bolesti. 

Ove godine u fokusu IDAHOT-a su obitelji, odnosno uloga majki, očeva, braće, sestara i sl. u životima LGBTIQ osoba te same LGBTIQ, odnosno dugine obitelji. Unatoč tome što su napredne zapadne zemlje polako počele legalizirati istospolne brakove te aktivno raditi na suzbijanju disrkiminacije s kojom se LGBTIQ osobe susreću u obitelji, školama, na poslu i općenito u javnom životu, činjenica je da velik broj zemalja još uvijek nije dekriminalizirao homoseksualnost, a mnoge od njih koje jesu, svojim LGBTIQ građanima i građankama ne nude zaštitu od emocionalnog i fizičkog nasilja kojem su izložene_i zbog svoje seksualnosti ili rodnog identiteta.

  • u rubrici svijet

SOS telefon na beogradskom trgu osvještava rodno uvjetovano nasilje

UN Žene Srbije pridružile su se globalnoj aktivističkoj kampanji protiv rodno uvjetovanog nasilja i na glavni beogradski trg postavile veliki interaktivni SOS telefon. Riječ je o instalaciji koja služi kako bi slučajnim prolaznicima i prolaznicama ukazala na problem nasilja nad ženama i djevojčicama u Srbiji.

Telefonska instalacija zvoni danonoćno, a svatko tko podigne slušalicu velikog narančastog telefona ima priliku poslušati nekoliko snažnih poruka koje iznose crnu statistiku obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja u Srbiji.

  • u rubrici svijet

48 sati budnosti u Berlinu u solidarnosti s izbjeglicama

Grupa umjetnika iz Beograda pozvala je građane i građanke Berlina da 48 sati ostanu budni i sudjelovanjem u javnim čitanjima tekstova iskažu solidarnost s izbjeglicama, prenosi teatar.hr.

Performans 48 sati budnosti je dio multidisciplinarnog projekta WakEUp, koji publiku poziva na humanost, solidarnost i ne-šutnju, te na djelovanje i budnost. Projekt je u Berlinu realiziran u suradnji Hartefakta i Serbinala, počeo je 14. rujna te završava danas u 19 sati. Još jedan event u Parizu počinje 20. rujna.

  • u rubrici svijet

Tragom srpske književne heroine Jelene J. Dimitrijević

Od postanka svijeta, noseći teško breme Evinog usuda, žene su oduvijek bile osuđene na podčinjenost muškarcu, brojne zabrane i ograničenja ali i vječnu poniznost. No, ta im je uloga oduvijek teško padala i navodila ih na borbu, prije svega za vlastitu slobodu, te prava da žive u skladu sa sobom i svojom prirodom. Kroz povijest, javljali su se brojni ženski glasovi koji su, katkad gromko i glasno, a katkad nešto skromnije i tiše, odzvanjali nepreglednim hodnicima vremena. Najčešće, to su bili glasovi hrabrih i neustrašivih žena, ratnica i heroina, a ponajviše umjetnica i intelektualki. Svaka zemlja na svijetu iznjedrila je bar nekoliko ovakvih heroina.

U Srba, to je, između ostalih, bila i žena čije je ime, spletom raznih povijesnih okolnosti, otišlo u zaborav. Njeno ime je Jelena J. Dimitrijević, a njen život je jedna uzbudljiva priča s puno zapleta, djelomično prekrivena velom tajne, iznijansirana brojnim zanimljivim životnim iskustvima, čineći je gotovo idealnim likom za jedan roman (što je uostalom kasnije i postala).

Kome je potrebna gej ministrica u Srbiji

Prava LGBT osoba u Srbiji su po mnogim osnovama osporena i zanemarena. Svakodnevne pretnje, zaustavljanja na ulici, zastrašivanja, napadi i neprimereni komentari su deo svakodnevnice, a gej parada se održava uz izuzetno velike kordone policije te zatvaranjem šireg centra grada.

Nasilje koje se izvršava nad njima je postalo društveno prihvatljivo, o tome se ćuti, pa većina nasilnika prođe nekažnjeno, a ako se upuste u borbu za pravdu LGBT osobe mogu naići na osude prijatelja i porodice, grubo ispitivanje policije i još veće zastrašivanje od strane nasilne skupine. U takvoj klimi, gde se ne pokreću ozbiljne promene zakona koji bi zaštitio LGBT osobe, gde institucije ne sprovode svoj posao, gde svi okreću glavu i ignorišu nasilje, postali smo svedoci dobrodošlice jedne lezbejke u Vladu Republike Srbije. O čemu je reč?

Izabela Kisić: Prioritet desničarki u Srbiji je jedinstvo nacije, a takva politika kontradiktorna je borbi za ženska prava

Broj žena u politici s godinama raste, a njihovo prisustvo u javnom i medijskom životu, te djelovanje kroz institucije u mnogome definira i utječe na ulogu i položaj žena u društvu. Žene na desnici su tijekom devedesetih godina pohađale seminare ženske političke mreže, one su educirane i većinom visokoobrazovane žene. Desničarske stranke u Srbiji se trude ispuniti kvote te taktički postavljaju žene na određene pozicije u stranci, gdje se samo prividno čini da one imaju uticaja.

S Izabelom Kisić, izvršnom direktoricom Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji i scenaristicom dokumetarnog filma Šta hoće žene na desnici?, razgovaramo o ženama u politici i njihovoj borbi za ženska prava.

Rails Girls: Programerske inicijative za žene imaju moć mijenjati uvriježene rodne podjele

Rails Girls je inicijativa koja je 2010. godine osnovana u Helsinkiju, a za vrlo kratko vrijeme je prerasla u globalnu neprofitnu volontersku zajednicu koja održava besplatne dvodnevne radionice po cijelom svijetu. Njene začetnice su Karri Saarinen i Linda Liukas iz Finske. Kako bi globalno postalo lokalno potrudili su se mnogi mladi timovi od Washingtona do Singapura koji su smatrali da je neophodno predstavljanje ovakvih inicijativa u svom gradu, kao i osnaživanje žena da uđu u svijet IT-a.

U Zagrebu je ova inicijativa 2012. godine održala vrlo zapaženu i posećenu dvodnevnu radionicu, a od tada se proširila i u regiji. Inicijativa Rails Girls je u Srbiji počela svoj razvoj 2013. u Beogradu, a kasnije se proširila i na Novi Sad i Kraljevo. Beogradska inicijativa 2. i 3. srpnja najavljuje svoju šestu radionicu, a tu su i Rails Girls Novi Sad (RGNS) koja je krajem lipnja održala 4. radionicu po redu i koja vrlo progresivno razvija svoj organizacijiski i mentorski tim, dok je u Kraljevu nedavno održana prva radionica.

Subscribe to this RSS feed