Sarajevo film festival za rodnu ravnopravnost

Sarajevo film festival pridružio se festivalima u Cannesu, Annecyju i Locarnu u promoviranju rodne ravnopravnosti u filmu.

Direktor festivala Mirsad Purivatra prošli tjedan potpisao je 5050×2020, prisegu čiji je cilj osigurati veću odgovornost festivala u ostvarivanju rodnog pariteta do 2020. godine prikupljanjem statistika vezanih uz rod filmaša, identificiranjem članova koji odabiru filmove koji će se prikazivati te razvijanjem strategija za postizanje ravnopravnosti u festivalskom odboru.

  • u rubrici svijet

Alias Grace: slojevi podčinjenosti

Pomalo u sjeni proslavljene Sluškinjine priče (o kojoj smo već pisale), adaptirana je i treća[i] knjiga kanadske autorice Margaret Atwood pod naslovom Alias Grace (prvi put objavljena 1996. godine) za koju je scenarij napisala Sarah Polley.

U središtu radnje ove Netflixove mini-serije od šest nastavaka nalazi se irska imigrantica Grace Marks (Sarah Gadon), koja s obitelji početkom 19. stoljeća dolazi u Kanadu. Priča je inspirirana poznatim ubojstvom iz 1843. godine koje i danas intrigira kanadsku javnost. Naime, krajem srpnja navedene godine dogodilo se ubojstvo na imanju na kojemu je Grace radila kao sluškinja. Ubijen je vlasnik imanja Thomas Kinnear (Paul Gross) zajedno sa svojom domaćicom, ali i ljubavnicom Nancy Montgomery (Anna Paquin). Za ova ubojstva, uz Grace, optužen je James McDermot (Kerr Logan), kojega je kasnije optužila da ju je upravo on nagovorio na ubojstvo. Ovu povijesnu podlogu Atwood je nadogradila izmišljenim likom mladog psihijatra Simona Jordana (Edward Holcroft), koji kroz razgovor s Grace pokušava otkriti što se uistinu dogodilo.

Feministička skupina u akciji preimenovanja nizozemskih ulica po zaslužnim ženama

Potaknute istraživanjem portala De Correspondent, koje je pokazalo da čak 88% ulica u velikim gradovima nosi imena po muškim povijesnim ličnostima, nizozemske aktivistkinje okupljene u feminističkoj grupi De Bovengrondse odlučile su neformalno preimenovati ulice diljem zemlje u čast strašnih žena postavljanjem ploča s njihovim imenima.

Samo 12% ulica u Amsterdamu, Utrechtu i Groningenu nosi ženska imena, a ona se uglavnom svode na različita ženska božanstva ili supruge slavnih muškaraca.

  • u rubrici svijet

Ministarstvo uprave odbilo prijedlog zakona pisan u ženskom rodu

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pripremila je nacrt novog zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu pisan u ženskom rodu. Riječ je o prvom zakonu u Hrvatskoj u kojem imenice nisu u muškom rodu, piše Jutarnji list.

Tako napisani zakon proslijeđen je na mišljenje tijelima državne uprave uz napomenu da vrijedi za oba spola. Međutim, zakon u ženskom rodu nije naišao na razumijevanje ministrice* uprave Lovre Kušćevića te je sukladno uputama prebačen u "univerzalni", muški rod.

Egipćanke parkourom podrivaju društvene norme

Grupa Egipćanki jednom tjedno okuplja se u napuštenom parku u predgrađu Kaira, gdje zajedno vježbaju penjanje i skakanje po zidovima u sklopu fizičke disipline poznate kao parkour, istovremeno izazivajući konzervativne društvene norme u svojoj zemlji.

Parkour je osmišljen 80-ih godina u Francuskoj pod nazivom 'Umjetnost raseljavanja', a kasnije je ime preuzeo od francuske riječi 'parcours' (put ili ruta). Riječ je o disciplini koja uključuje trčanje, penjanje i akrobatsko skakanje po zgradama i različitim terenima.

Hrvatska već tri godine bez Nacionalne politike za ravnopravnost spolova

Na današnji dan 2011. godine Hrvatski sabor je sa 111 glasova „za“ i 1 "suzdržan", donio Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine (PDF).

Nacionalna politika za ravnopravnost spolova osnovni je strateški dokument Republike Hrvatske koji se donosi s ciljem uklanjanja diskriminacije žena i uspostavljanja stvarne ravnopravnosti spolova provedbom politike jednakih mogućnosti za razdoblje od 2011. do 2015. godine.

Kino učionica - prostor za dijalog u lokalnoj zajednici

Već više od dvije godine pri Filozofskom fakultetu u Rijeci djeluje Centar za ženske studije, a valja spomenuti da se radi o prvom takvom centru u sklopu akademskog sustava. Kao jedan od popularnijih projekata organiziranih uz podršku Centra izdvaja se Kino učionica, ciklus filmsko-predavačkih večeri koje se održavaju u riječkom Art-kinu.

Netom po završetku druge sezone Kino učionuce, donosimo razgovor s organizacijskim timom, koji ove godine čine Betty Stojnić, Greta Grakalić Rački, Luka Paušić, Jana Ažić te Iva Davorija, Marija Katalinić i Ana Ajduković.

  • u rubrici Kultura

Francuska izbacila rasu, a ubacila rodnu ravnopravnost u ustav

Francuski zastupnici složili su se da će ukloniti riječ „rasa“ i dodati zabranu rodne diskriminacije u Ustav, koji nije bio mijenjan zadnjih 60 godina.

Tvrdeći da ne postoji rasa, zakonodavci lijeve i desne političke orijentacije dogovorili su se o izbacivanju ovog pojma iz prvog članka Ustava, koji kaže da su svi građani jednaki pred zakonom „bez obzira na podrijetlo, rasu ili religiju.“

  • u rubrici svijet

Srpski jezikoslovci uporno degradiraju stručnost feminističkih znanstvenica

Otpor prema rodno osjetljivom jeziku kao najvidljivijoj dekonstrukciji patrijarhalnih kulturnih vrijednosti veoma je izražen u Srbiji, gdje se ova problematika još uvijek isključivo vezuje za uporabu ženskih naziva zanimanja i titula.

No taj otpor promiču srpski lingvisti s pozicija institucionalne moći, iznoseći svoje načelno negativne stavove o socijalnim femininativima ponajviše u domaćim medijima. Otuda se rodno senzitivno jezično ponašanje u srpskoj zajednici doživljava kao "nasilje nad jezikom", kao nešto "neprirodno" i "rogobatno", a nerijetko se govori i o kroatizaciji srpskog jezika iliti nametanju novotarija sa zapada. 

Subscribe to this RSS feed