Vedrana Bartulić: Žene koje boluju od endometrioze čekaju godinama dijagnozu zbog nerazumijevanja naših medicinara

Mnogo je bolesti i poremećaja koji pogađaju žene još uvijek nepriznato u službenoj medicini, a u hrvatskom zdravstvenom sustavu relativno je malen broj specijalista koji se bave njihovim prepoznavanjem i liječenjem.

Jedna takva bolest je i endometrioza o kojoj pričamo s Vedranom Bartulić , 45-godišnjom ženom koja se i sama godinama bori s teškoćama koje joj donosi u svakodnevni život. Naša sugovornica aktivno se zalaže da se postojanje ovog poremećeja pokušava učiniti vidljivim u medijskom prostoru, ali i u službenim medicinskim krugovima.

Feminae futbalis ili kako je Jutarnji otkrio žene koje vole nogomet

Sprema se Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, na ambalaže raznovrsnih proizvoda već se naveliko tiskaju crveno-bijeli kvadratići. U sveopćoj pripremi za najvažnije sportsko natjecanje na svijetu Jutarnji list senzacionalno je otkrio da – zamislite: i žene gledaju nogomet!

Iako bi netko na prvi pogled inicijativu mogao smatrati hvalevrijednom, već s prvim klikom na stranicu njihova projekta, u suradnji s Hrvatskim Telekomom, jasno je da je njihov pristup ženskoj navijačkoj populaciji višestruko problematičan i seksistički. Već se iz samoga naslova – Žene navijaju strastvenije (jer što su žene nego prvenstveno strastvene) – i grafičke opreme, može se shvatiti da je ova sadržaj ipak prvenstveno namijenjen muškom užitku.

Europski parlament poziva na globalnu zabranu testiranja na životinjama

Premda je testiranje kozmetike na životinjama zabranjeno u Europskoj uniji od 2013. godine, u preko 80% zemalja svijeta takvi su eksperimenti uobičajeni. Zastupnice i zastupnici Europskog parlamenta stoga su ovaj mjesec zatražili konvenciju na razini UN-a, a međunarodna zabrana bi trebala stupiti na snagu prije 2023. godine. Ističu i da dosadašnja zabrana nije utjecala na rast kozmetičke industrije u EU te da je čak otvoreno 2 milijuna novih radnih mjesta.

  • u rubrici svijet

Kristina Ikić Baniček: Trg maršala Tita je predzadnja crta obrane od revizije prošlosti

Čitajući biografiju gradonačelnice Siska Kristine Ikić Baniček pronalazim među nama barem jednu sličnost: obje smo generacija 74'/75' koju je Domovinski rat zatekao s napunjenih 16 godina. U to doba kasne adolescencije, dok se raspadala Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, dvojila sam da li da upišem Filozofski fakultet ili Fakultet političkih znanosti.

Bijes „tvrdih“ momaka

Najviše boli kada seksizam i šovinizam dođe od nekoga tko nam je blizak, koga poznajemo i za čiju bismo ispravnost stavili ruku u vatru.  Objektivizaciju žena i verbalno nasilje tada pokušavamo opravdati. Trudimo se razumjeti kako mu se moglo dogoditi da tako ispadne iz tračnica, raspametimo se u potrazi za izlikama.  Faza poricanja traje neko vrijeme dok ne shvatimo gotovo uvijek istu stvar: kandže patrijarhata odavno se nalaze i u onim zonama koje smatramo sigurnima, samo smo to propustile vidjeti. 

„Sluškinjina priča“ – podsjetnik na to da historijska dinamika ovisi o nama!

Lako je, i ne nužno pogrešno, kazati da je Sluškinjina priča Margaret Atwood "aktualnija nego ikad". No, ovo 'ikad' zapravo označava samo 20. i početak 21. stoljeća. Priča je za nas relevantna, ali to ne znači da jednostavna analogija može objasniti što je aktualno, a što pogrešno preslikano na realno postojeća kapitalistička društva. Teško bi bilo iz činjenice postojanja 'Hoda za život' ili organizacije U ime obitelji, Sluškinjinu priču uspješno prikazati kao realan mogući scenarij naše budućnosti. Ipak, to što nešto nije realno, ne znači da ne može biti relevantno, ako ni zbog čega drugoga, onda kao kontraprimjer ili upozorenje. Svijet vjerojatno nikada u historijskoj memoriji ljudi nije brojao toliko mnogo potencijalnih motiva za distopijski scenarij jer nikada nije bio toliko umrežen, a ljudsko djelovanje u kratkom periodu nikada ranije u povijesti nije imalo takav globalni učinak na cjelokupni planet.

Tužiteljstvo najavilo žalbu na presudu bivšoj ravnateljici Lopače

Bivša ravnateljica Psihijatrijske bolnice Lopača, specijalistica psihijatrije Mirjana Vulin (68), nepravomoćno je osuđena na deset mjeseci bezuvjetnog zatvora, javio je jučer Novi list, zato što je  pacijenticu Anu Dragičević s dijagnozom poremećaja u ponašanju prisilno hospitalizirala, jer ju je vezivala i fiksirala trakicama za ruke i noge te 'luđačkom košuljom' što je kod pacijentice izazvalo i posttraumatski stresni poremećaj. S kaznom se ne slažu niti tužiteljstvo niti Dragičević.

Ana Dragičević prisilno je liječena zbog svoje seksualne orijentacije, što je informacija koju su mediji propustili istaknuti. Od 16. do 21. godine svoga života, Ana je bila zatvorena u Psihijatrijskoj bolnici Lopača te je kao punoljetna osoba u bolnici zadržana tri godine bez ikakvih zakonskih osnova, a prema službenoj priči liječnika, na liječenju je bila zbog ovisnosti o heroinu, a ne zbog homoseksualnosti. 

Dvostruka diskriminacija žena u Crnoj Gori: prvo donesu „zakon o majkama“, onda im ga oduzmu

"Sedam dana štrajkujemo glađu i više ne vodimo računa o tome koliko puta je intervenisala Hitna pomoć, koliko žena su odveli, koliko njih se opet vratilo ispred Skupštine... Nemojte me pitati koliko nas je i kako nam je, jedino što mogu da vam kažem je da odavde ne idemo dok ne budemo sigurne da su sigurne i nadoknade koje nam Zakon garantuje", kazala je Željka Savković, jedna od nekoliko desetina žena koje već 20 dana protestuju u Podgorici ispred zgrade Skupštine zbog izmjene zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti.

Povodom odluke Ustavnog suda CESI poručio 'Nećemo nazad!'

CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, izrazio je zabrinutost odlukom Ustavnog suda koji, iako je odbacio zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o pobačaju te ocijenio da trenutačno zakonodavno rješenje nije poremetilo pravednu ravnotežu između ustavnog prava žene i javnog interesa zaštite života nerođenog bića kao vrijednosti, nalaže zakonodavcu da donese novi zakon.

"Već sada vidimo da će novi zakon biti restriktivniji i da će žene trebati proći savjetovanje prije zahvata i da će se uvesti obavezni period čekanja", navodi CESI. "Istraživanja pokazuju da takvi postupci samo dodatno traumatiziraju žene koje su već donijele odluku. Ne postoji niti jedan dokaz da takvo savjetovanje predstavlja dobrobit za ženu.  Isto tako, s obzirom na pritiske i stigmatizaciju žena koje se odluče na pobačaj, moguće je da će se raditi o pristranom savjetovanju."

Subscribe to this RSS feed