Srpski jezikoslovci uporno degradiraju stručnost feminističkih znanstvenica

Otpor prema rodno osjetljivom jeziku kao najvidljivijoj dekonstrukciji patrijarhalnih kulturnih vrijednosti veoma je izražen u Srbiji, gdje se ova problematika još uvijek isključivo vezuje za uporabu ženskih naziva zanimanja i titula.

No taj otpor promiču srpski lingvisti s pozicija institucionalne moći, iznoseći svoje načelno negativne stavove o socijalnim femininativima ponajviše u domaćim medijima. Otuda se rodno senzitivno jezično ponašanje u srpskoj zajednici doživljava kao "nasilje nad jezikom", kao nešto "neprirodno" i "rogobatno", a nerijetko se govori i o kroatizaciji srpskog jezika iliti nametanju novotarija sa zapada. 

EIGE pokrenuo online rječnik terminologije rodne ravnopravnosti

Jeste li ikada imali potrebu provjeriti razliku između termina 'Gender balance' (rodne ravnoteže) i 'Gender parity' (rodnog pariteta)? Tražite li stranicu na kojoj ćete moći na brzinu provjeriti sve termine i koncepte vezane za rod, razveselit će vas vijest o online EIEG-ovom online Rječniku rodne ravnopravnosti koji sadrži aktualne i rodno-osjetljive definicije.

Ovaj je rječnik korak naprijed u rješavanju zabuna koje se pojavljuju prilikom upotrebe nekih termina, a omogućit će svima u EU i šire da bolje razumiju koncepte rodne ravnopravnosti te da i sami predlože preferirane termine.

  • u rubrici svijet

Sandra Zlotrg: U jeziku nema oaze oslobođene seksizma, dok je same ne stvorimo!

Sandra Zlotrg, magistrica lingvističkih nauka iz Sarajeva, feministička lingvistica i osnivačica udruženja Lingvisti, autorica je priručnika o upotrebi rodno osjetljivog jezika, te pravopisnog priručnika za škole 'Principi prije pravila'.

S nama je razgovarala o seksističkoj upotrebi jezika, o žargonu kao prostoru slobode, ali i utočištu patrijahalnog svjetonazora, o načinima kako da nastavno osoblje ne upadne u ideološke, nacionalističke i patrijahalne zamke koje im nastavni planovi podmeću, o tome šta je ideja 'četvrtog programa' u školama u BiH i tko iza nje stoji te o drugim važnim pitanjima o rodu, jeziku, seksizmu i anacionalizmu.

O rodu, jeziku i Conchiti Wurst: serija predavanja dr. Schellera-Boltza

U sklopu kraćeg studijskog posjeta na Sveučilištu Alberte (Edmonton, Kanada), profesor slavistike na Sveučilištu Leopold Franzen u Innsbrucku Dennis Scheller-Boltz održao je tri predavanja o percepciji roda i seksualnosti, te rodnoj (ne)osjetljivosti u slavenskim jezicima.

U predavanju naslovljenom Conchita Wurst in Russian Discourse: The Perception of Gender, Identity, and Nation in Russia, održanom 15. rujna, dr. Scheller-Boltz predstavio je rezultate djela istraživanja provedenog za potrebe njegove nove knjige o rodu, seksualnosti i identitetu u slavenskim jezicima, čije je objavljivanje najavljeno za iduću godinu.

  • u rubrici svijet

Švedski rječnik službeno obogaćen rodno neutralnom zamjenicom

Službeni rječnik švedskog jezika u travnju će uvesti rodno neutralnu zamjenicu 'hen', koja se može koristiti bez otkrivanja roda, u slučajevima kada je nepoznat, kada je osoba transrodna ili kada je poznavanje roda jednostavno suvišno, izvijestili su urednici/e iz Švedske akademije.

'Hen' će se pridodati već postojećim zamjenicama 'han' (on) i 'hon' (ona), uz još 13,000 riječi koje će  postati dijelom novog rječnika.

  • u rubrici svijet

10 stvari koje govorite kada ignorirate nečije rodne zamjenice

Diskriminacija transrodnih osoba događa se često na „mikro“ razini, u svakodnevnim situacijama, najčešće u međuljudskoj komunikaciji. Mnogi previđaju važnost onoga kako nekoga oslovljavaju, a neprimjerena rodna zamjenica koju upotrebljavamo zapravo je vrlo rječita i govori, u najmanju ruku, sljedećih deset stvari:

Time Magazine se ispričao zbog pokušaja zabrane riječi feminist/kinja

U anketu Koje bi riječi trebale biti zabranjene u 2015?, časopis Time je, među riječi i izraze kao što su "bossy", "influencer", "om nom nom nom" i "literally" uvrstio i riječ "feminist".

Časopis tradicionalno na kraju svake godine objavljuje anketu s izrazima koji su toliko zloupotrebljavani u prethodnoj godini da su mnogima postali nepodnošljivi. Primjerice, prošle godine pobijedila je riječ twerk. Uglavnom se radi o izrazima iz popularne kulture, no ponekad na tu listu zalutaju i malo ozbiljnije teme.

  • u rubrici svijet

Od zmije do gazele (žene u jeziku)

Jezik je resurs i oruđe društvene interakcije kojim 'proizvodimo' naš svijet. To jezičnim, odnosno komunikacijskim praksama daje neizostavan politički i etički naboj. Jezik dakle, osim što utječe na konceptualizaciju bazičnih pojmova i reflektira stvarnost, on je ujedno i stvara.

Mnoge su feministkinje, poput Luce Irigaray, Robin Lakoff i Deborah Tannen, isticale važnost jezika i kulture za subjektivizaciju žene/a. Irigaray je, primjerice, smatrala da su jezik i stvarnost potpuno falogocentrični, što žene ostavlja bez samostalnog prostora identifikacije. Postoji samo jedna, muška, subjektivnost što se čuva i u jeziku. Da bi se položaj žena promijenio, mora se promijeniti jezik kroz koji pojedinac ulazi u kulturu, tj. simbolički poredak. Nasuprot tome, Judith Butler naglašava performativnost u konstrukciji identiteta. U članku 'Language and Woman's Place' (1973.) Robin Lakoff pokazuje kako se društvena nejednakost muškaraca i žena očituje u govornoj praksi, u slučaju kada se govori o ženama i u načinima na koje same žene govore.

Subscribe to this RSS feed