Objavljen Indeks rodne ravnopravnosti 2017. – napredak puževim korakom

Izvor: EIGE Izvor: EIGE

Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) objavio je Indeks rodne ravnopravnosti 2017., koji u EU iznosi 66,2 od ukupno 100 bodova. Riječ je o malom, ali važnom povećanju u odnosu na prethodno mjerno razdoblje (2012.), kada je rezultat bio 65 bodova, i svakako u odnosu na prvo mjerno razdoblje (2005.) kada je iznosio 52,9 bodova.

Indeks predstavlja obuhvatni indikator za procjenu stanja i praćenje napretka u području rodne ravnopravnosti u EU koji analizira 6 glavnih područja (rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje) i dva 'satelitska' područja (nasilje i intersekcija). Ima važnu u ulogu u kreiranju javnih politika, kao i podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti na razini Europske unije i nacionalnoj razini.

Među zemljama članicama EU, Hrvatska je i dalje u donjem dijelu ljestvice s 53,1 bodova, što ipak predstavlja mali porast u odnosu na 2012. godinu, kada je rezultat iznosio 52,6 bodova. Niži indeks od Hrvatske imaju samo Rumunjska, Slovačka, Mađarska i Grčka.

Švedska i Danska su konzistentno najravnopravnija društva u Europi, a slijede ih Finska i Nizozemska. Italija i Cipar ostvarile su najveći napredak u rodnoj ravnopravnosti, dok se u Češkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Slovačkoj indeks nije promijenio već 10 godina. Situacija u Hrvatskoj, Španjolskoj, Cipru i Latviji poboljšala se u svih šest područja. Većina zemalja (njih 19) ostvarila je napredak u 3 ili 4 područja.

Ove godine Indeks po prvi put uključuje intersekcijsku perspektivu, koja je primijenjena unutar svakog područja i koja pokazuje kako rodna nejednakost varira ovisno o dobi, obrazovanju, sastavu obitelji, zemlji rođenja i invaliditetu.

Rad

Za područje rada prosječni rezultat u EU je 71,5 bodova. Rodni jaz u zaposlenosti je značajan i ustrajan: stopa pune zaposlenosti (FTE) je 40% za žene i 56% za muškarce, a u najranjivijem položaju su žene s invaliditetom, žene s niskim kvalifikacijama i žene starije od 50 godina. U Hrvatskoj je taj jaz još veći: stopa pune zaposlenosti za žene iznosi 34,8%, a za muškarce 49,8%.

Rodna segregacija tržišta rada i dalje je najprisutnija u područjima kao što su znanost, tehnologija, matematika i inženjerstvo (STEM) te obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb.

Novac

Područje novca ima prosječni rezultat od 79,6 bodova (Hrvatska: 69,9) i drugo je po redu područje u kojem se najbrže događa napredak. Iako se rodni jaz u plaćama smanjuje, valja napomenuti da su žene pod većim rizikom od siromaštva, osobito u starijoj dobi, kao rezultat faktora kao što su ekonomska neaktivnost, neplaćeni rad, niže plaće, i u prosjeku 5 godina kraći radni vijek od muškaraca.

Znanje

Područje znanja jedno je od najneravnopravnijih. U EU rezultat iznosi 63,4 boda, dok je u Hrvatskoj puno niži – samo 49,8 bodova. Na vrhu ljestvice nalaze se Danska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, a na dnu Latvija, Rumunjska i Hrvatska.

Cjeloživotno učenje nije se povećalo od 2005. i iznosi oko 16% za žene i muškarce. Zabrinjava i podatak da u formalnom i neformalnom obrazovanju ima najmanje onih koji ga najviše trebaju – nisko kvalificirani muškarci i žene, te radnici/e koji obavljaju prekarne poslove.

Vrijeme

Vrijeme utrošeno na kućanske poslove i skrb o zavisnim članovima obitelji u odnosu na prethodno mjerno razdoblje pravednije se dijeli između žena i muškaraca u osam zemalja, dok su tri zemlje (Bugarska, Belgija i Slovačka) zabilježile pad rezultata od gotovo 10 bodova.

U gotovo svim zemljama muškarci češće od žena sudjeluju u sportskim i kulturnim aktivnostima ili hobijima izvan doma.

Moć

Područje moći ima najniži indeks rodne ravnopravnosti (48,5), no unatoč tome jedino je područje u kojem se rodna ravnopravnost brzo povećava. Na razini EU, udio žena na položajima odlučivanja povećan je u 23 države članice od 2005. godine. Međutim, žene čine samo 27,7% zastupnica u parlamentu i 26,8% ministrica, stoga ima još puno prostora za napredak.

Zdravlje

Zdravlje je područje u kojem je rodna ravnopravnost najveća – čak 87,4 bodova – a usko je povezano s ekonomskom situacijom i obrazovanjem.

Rodna nejednakost najizraženija je u ponašanju vezanom uz zdravlje, koje je ove godine po prvi puta analizirano. Muškarci su fizički aktivniji od žena, ali više puše i piju: 46% muškaraca i 28% žena puši i/ili konzumira puno alkohola. Životni vijek muškaraca kraći je za 5,4 godine u odnosu na žene.

Područje nasilja biti će detaljno analizirano u publikaciji Gender Equality Index 2017: Measurement framework of violence against women, koja će biti objavljena u studenom 2017.

Indeks rodne ravnopravnosti možete pregledavati ili preuzeti ovdje.

 

Twitter:

Zadnja izmjena: 12-10-2017 @ 11:17