Istraživanje: Muškarci se moraju više angažirati u brizi za dijete

Ilustracija: Tatsuro Kiuchi Ilustracija: Tatsuro Kiuchi

U ponedjeljak, 2. listopada 2017. održana je konferencija "Život u dvije smjene: pomirenje poslovnog i privatnog" u sklopu projekta "Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života" koji provodi Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH.

Ksenija Klasnić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavila je rezultate istraživanja o utjecaju rodne podjele obiteljskih obaveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena. Istraživanje je provedeno na uzorku od 600 zaposlenih žena koje žive s partnerom najmanje godinu dana.

Klasnić je pojasnila da se obiteljski poslovi odnose na neplaćene poslove, poslove bez prestiža, koji su fizički zahtjevni, rutinski i izolirajući, a istaknula je i važnost tzv. mentalnog rada, koji podrazumijeva brigu o tome da svi poslovi budu obavljeni na vrijeme i na odgovarajući način. Mentalni rad, koji najčešće obavljaju žene, zahtijeva vremenski, kognitivni i emocionalni napor, a često uopće nije prepoznat kao rad.

U istraživanju su obiteljski poslovi bili grupirani u 4 skupine.

Rutinski kućanski poslovi (1) su oni poslovi koje treba obavljati na tjednoj ili dnevnoj bazi i u pravilu su izolirajući, iscrpljujući i monotoni. Ispitanice su odgovorile da su upravo one te koje uvijek ili najčešće obavljaju zadatke kao što su glačanje (77%), mijenjanje posteljine(70%), čišćenje WC-a (66%) te pranje, vješanje i spremanje rublja (62%). S druge strane, najravnopravnije se dijele poslovi vezani uz brigu za ljubimca i nabavku kućanskih potrepština. Ukupno gledano, u 83% veza rutinske poslove obavljaju žene, a ravnopravnu podjelu možemo pronaći samo u 16,6% veza.

Povremeni kućanski poslovi (2) su oni poslovi koje treba obavljati na mjesečnoj bazi, sezonski ili rjeđe i, za razliku od rutinskih poslova, oni nisu nužno ograničeni na kuću i mogu čak osobi koja ih obavlja donijeti užitak. U ovoj kategoriji ima više aktivnosti koje obavljaju muškarci, kao što su manji kućanski popravci (57%) ili održavanje automobila (49%). Žene pak najčešće plaćaju račune (39%) i obavljaju sitne poslove izvan kuće (odlazak u kemijsku čistionicu ili krojaču/ici – 29%). Ukupno gledano, u 50% veza partneri ravnopravno dijele ovu vrstu poslova.

Briga o djeci (3) uključuje aktivnosti kao što je kupovina odjeće i obuće za dijete (43% žene), korištenje bolovanja kada je dijete bolesno (40% žene) ili mijenjanje pelena (29% žene). Aktivnost koju partneri najravnopravnije dijele je igra s djetetom (63% podjednako žena i muškarac). Ipak, ukupno gledano, u 58% veza sve ili većinu zadaća vezanih uz brigu o djetetu obavlja žena.

Kada je u pitanju briga za starije i nemoćne ili bolesne članove obitelji (4), u 43,8% slučajeva žena je ta koja obavlja sve ili većinu potrebnih zadataka, dok partner snosi tu odgovornost samo u 5% slučajeva.

Ako pogledamo broj sati tjedno (procjena ispitanica) utrošen na obiteljske poslove, vidimo da žene provode 15 sati tjedno obavljajući rutinske poslove, a muškarci 4,5 sata. Na brigu o djeci žene tjedno troše 24 sata, a muškarci 10 sati. Situacija je ravnopravnija kada su u pitanju povremeni poslovi (žene – 1,4h/tjedno, muškarci – 2,3h/tjedno) i briga za starije i nemoćne (žene – 6h/tjedno, muškarci – 5h/tjedno). Međutim, Klasnić napominje da ove procjene trebamo uzeti s rezervom budući da žene često podcjenjuju vlastiti rad.

Istraživanje je također pokazalo da je svaka druga žena, kako bi uspjela odraditi sve kućanske i obiteljske obaveze, barem jednom u životu znatno smanjila količinu sna na duži vremenski period. Analize pokazuju da se takvo opterećenje najlakše može ublažiti ili ukloniti ako se partner više angažira u brizi za dijete.

U najtežem položaju su žene nižeg imovinskog statusa, žene zaposlene u privatnom sektoru, žene koje rade u smjenama/vikendom, i žene čiji partner ne sudjeluje u poslovima vezanim uz brigu o djetetu.

Kao najčešće posljedice sukoba obiteljskih i poslovnih obaveza ispitanice su navele nedostatak vremena za sebe, stres i neispavanost, nedostatak vremena za druženje i nedostatak koncentracije.

Zbog obiteljskih obaveza žene često osjećaju negativne posljedice u svom profesionalnom životu. Čak 63% ispitanica navelo je da zbog obiteljskih obaveza na poslu osjećaju znatan stres; njih 42% bilo je primorano pronaći dodatne izvore prihoda zbog financijskih potreba obitelji; 32% ispitanica moralo je usporiti napredovanje; a čak 22% moralo je prekinuti radni odnos.

Osim toga, barem jednom u životu žene su zbog sukoba obiteljskih i poslovnih obaveza odustale od stručnog usavršavanja ili poslovnog putovanja, doživjele sukob s nadređenim ili kolegama, odbile napredovanje na poslu ili primile manju plaću jer nisu mogle izvršiti sve potrebne obaveze.

Podaci, zaključuje Klasnić, ukazuju na postojanje izrazite rodne neravnopravnosti u obavljanju obiteljskih poslova, posebice rutinskih kućanskih poslova i određenih aktivnosti vezanih za brigu o djeci.

Žene rade dvostruku smjenu i to ostavlja negativne posljedice na njihov privatni, ali i profesionalni život. Partnerova veća uključenost u brigu za djecu je najvažniji faktor koji može omogućiti zaposlenim majkama da izbjegnu brojne probleme i prepreke, zaključak je provedenog istraživanja.

Zadnja izmjena: 04-10-2017 @ 09:40