Inicijativa za feministički Filozofski: Protiv seksizma, mizoginije i opresije na Sveučilištu i šire

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu od ove je akademske godine bogatiji za još jednu inicijativu koja će u svom radu zagovarati sustavni, organizirani i kritički pristup feminističkim temama i problemima s aspekta humanističkih i društvenih znanosti. Radi se o udruzi studenata i studentica Inicijativa za feministički Filozofski.

Udrugu trenutno čini tridesetak članova i članica, dok radnu grupu čini njih stotinjak, što je solidan – ako ne i zavidan broj podržavatelja inicijative koja će tek od ove jeseni krenuti s konkretnim aktivnostima. Prvi javni događaj organiziran je sredinom srpnja u Močvari kada su je pred publikom predstavile Marija Dejanović, Katarina Poljak i Petra Kurtović.

Iako nisu planirale raditi promociju prije nego krenu s konkretnim aktivnostima, članicama inicijative ovo se učinila kao zgodna prilika da se pročuje za udrugu i dokaže stvarni interes javnosti za ovu vrstu organiziranja. Nama na portalu se pak učinila kao dobra prilika da s predstavnicama inicijative popričamo o nadolazećim planovima. Močvara je tom prilikom bila poprilično popunjena, ako ne podržavateljima onda onima koji su došli kritički (s manje ili više uspjeha, op.a.) promotriti novonastalu situaciju unutar akademske zajednice.

Kako nam kaže Petra, Inicijativa za feministički Filozofski nastala je ponajprije kao odgovor na razne dihotomije, sustavnu opresiju, seksizam i mizoginiju, kako na razini Fakulteta, tako i na razini Sveučilišta pa i šire. S druge strane, nastala je zbog želje za educira studente/ice o patrijarhalnom kapitalističkom sistemu koji sustavno opresira žene i smatra ih drugotnima, pasivnima, emocionalnima, iracionalnima...

Još u tjednima prije tribine među online trolovima (i trolerkama!) jedna je od najglasnijih primjedbi bila ona da je FFZG već dovoljno feministički nastrojeno okruženje. Golim okom je vidljivo da je pozamašan broj studentskog i nastavničkog tijela FFZG-a ženskog spola a nemali broj muških studenata uklapa se u spektar queer identiteta ili makar deklarativno podržavaju queer i feminističke pokrete. Nadalje, FFZG je jedno od rijetkih mjesta na Sveučilištu gdje se LGBT parovi najnormalnije drže za ruke po hodnicima ili ljube, a značajna je i inkluzija studenata/ica s invaliditetom. Ukratko, u usporedbi s drugim fakultetima slobodno se može reći da je FFZG zakon! No, kako nam objašnjava Petra, to što je fakultet naizgled otvoren nije ni blizu dovoljno.

„Na njemu i dalje egzistiraju razni oblici opresije – među njima i seksizam – što se može vidjeti i u samim upravljačkim tijelima. Da konkretiziram, samo u zadnjih godinu i pol, za vrijeme borbe na fakultetu, dogodilo se nekoliko situacija u kojima je to bilo jasno izraženo: dekan samovoljno smjenjuje prodekanicu Branku Galić jer je otvoreno protiv ugovora s KBF-om, a kao razlog u medijima navodi glasno slušanje glazbe u uredu; na sjednicama se profesoricama obraća sa „ženska glavo“ i proziva ih da nemaju što govoriti jer su se tek vratile s porodiljnog; podnosi neosnovanu kaznenu prijavu protiv jedne od najcjenjenijih živućih hrvatskih filozofkinja Nadežde Čačinovič te spomenute prodekanice Branke Galić...“

U međuvremenu se na FFZG-u štošta promijenilo po pitanju upravljačke strukture – najznačajnije da je profesorica Vesna Vlahović Štetić izabrana kao prva žena na čelnu poziciju fakulteta. Kakvu će ulogu ona imati po pitanju ravnopravnijeg okruženja na Filozofskom za sve, tek ćemo vidjeti.

Feminističko je znanje marginalizirano na FFZG-u

Jedna od bitnih tema načetih na tribini bila je ona znanja kao proizvoda a ne sredstva, a sudionice su bile oštre u svojoj kritici pojednostavljivanju gradiva u obrazovanju – uključujući i feminističke teme. Kako nam kaže Marija, radi se samo o jednom od nusproizvoda bolonjske reforme obrazovanja koja, pogotovo u svojoj hrvatskoj varijanti, otuđuje obrazovanje iz domene ljudskog prava u domenu robe za konzumiranje. Nepovoljni se mehanizmi proizašli iz reforme odražavaju na fragmentaciju, disperziju, marginalizaciju i dekontekstualizaciju znanja.

„Ti se procesi osobito odražavaju na feminističko znanje koje je, zbog svoje ideološke nepodobnosti te upornog dekonstruiranja i denaturaliziranja dominantnih znanstvenih narativa, marginalizirano na Sveučilištu u Zagrebu i Filozofskom fakultetu.

Čini se da se protiv tih tokova možemo boriti jedino kontinuiranom izvrsnošću i solidarnošću. Kad kažemo "izvrsnost", nemamo na umu elitistički pristup znanju, nego taj termin u ovaj kontekst dolazi sa sviješću o tome da se na radnim mjestima ne omalovažava samo žene, nego i ženske i feminističke pristupe te se marginalizira njihov doprinos. Lijek je tome kontinuirano dokazivanje prisutnosti i izvrsnosti feminističkog akademskog rada te udruživanje s drugim znanstvenicama i teoretičarkama feminističke provenijencije“, objašnjava.

Kao začetak toga planiraju pokrenuti tematske cikluse tribina, fanzin, popis feminističke literature dostupnoj u fakultetskoj knjižnici te se truditi aktivistički reagirati na konkretne događaje u društvu. Na pitanje kako bi izgledalo idealno uključivanje feminizma u nastavne programe FFZG-a Marija kaže da bi to bilo kroz Odsjek za ženske/rodne studije, ali da je situacija daleko od idealne. Zasad bi dobar početak bio uvođenje odgoja za ravnopravnost. Ali zna se zašto se to još uvijek nije dogodilo.

Upitali smo stoga članice Inicijative da nam, uoči početka akademske godine, preporuče feminističke izborne kolegije svojim budućim kolegama/cama koje tek započinju svoje visokoškolsko obrazovanje.

„Svakako bismo preporučili/e upisivanje predmeta „Filozofija roda“ kod profesorice Ankice Čakardić na Odsjeku za filozofiju. Na Odsjeku za komparativnu književnost brucošima/icama nisu ponuđeni eksplicitno feministički kolegiji (iako se na uvodim kolegijima obrađuje niz spisateljica i feministička književna kritika), ali stariji studenti/ice mogu slušati „Feminizam i popularnu kulturu“, kolegij profesorice Maše Grdešić, i „Rod, feminizam, maskulizam“ koji drži profesorica Željka Matijašević. Iako feminizam nije prisutan u nazivima kolegija profesorice Lade Čale-Feldman, svakako jest u silabima.  O rodnim se nevoljama u književnosti i kulturi može čuti i u neočekivanim kontekstima kakav je kolegij posvećen srpskoj drami koji drži profesorica Dubravka Bogutovac na Odsjeku za južnu slavistiku. „

Dijalog s trolovima

Za kraj, morali smo se i dotaknuti interesantne rasprave koja je uslijedila nakon predstavljanja Inicijative u Močvari, kada je niz trolova nemilice pokušavao dobiti odgovore na povremeno suluda pitanja i teze ("zašto se bavite rodom a ne klasom", npr.). Rekao bih da je osnivanje Inicijative očito uzburkalo neke duhove na Sveučilištu, no zašto se točno osjećaju ugroženima bilo je teško zaključiti. Činjenica je da se na događajima malo profiliranijih i dugovječnijih organizacija ne pojavljuju u tolikom broju. Upitali smo stoga zašto se muškarci (a i neke žene), osjećaju toliko ugroženo od samog spomena feminizma te ima li smisla diskutirati s njima.

Petra pojavu velikog broja ljudi na tribini koji ne podržavaju Inicijativu vezuje već s time da se radi o prvoj takvoj inicijativi uopće; a potom neznanje i nepoznavanje tematike kojima se Inicijativa bavi.

Marija nam objašnjava situaciju na primjeru common sensea, čvrstog uporišta dominantne ideologije, mehanizma mišljenja koji osobi daje lažni osjećaj uvida – kompleksne stvari čine se jednostavnima zato što su djelomično poznate. Ljudi rupe u znanju popunjavaju osobnim iskustvom. Zato im je razumljivo da se, pri susretu s aktivističkim djelovanjem, pojavljuju emocionalne reakcije poput straha i ljutnje.

„Mi pokušavamo mijenjati njihov svijet, oni žele znati zašto to radimo. Dobro je da se o feminizmu razgovara, da ljudi dolaze naučiti nešto novo. Većina trolova mi je kasnije prišla i nastavili smo razgovarati o načetim temama. Razgovor s njima nisam shvatila kao napad ili raspravu, nego kao proces u kojem se ljudima drugačijih svjetonazora može objasniti početne ideološke postavke feminizma. Te se stvari često prešućuju jer podrazumijevamo da ili većina ljudi zna stvari koje mi znamo, ili se namjerno propuštaju obrazovati. Ja to ne gledam tako i razgovarat ću s trolovima kad god vidim da iza njihovih pitanja stoji znatiželja, a ne želja za provokacijom“, zaključuje.

Sve rečeno i viđeno sugerira da su predstavnice inicijative ozbiljno shvatile svoj zadatak, ali iznad svega da su koliko na kritiku sposobne i za dijalog. Već početkom akademske godine najavljuju predstavljanje na tzv. Orijentacijskom tjednu FFZG-a; a kasnije organizaciju tribina o ženama i revoluciji, odnosu obrazovanja i rodne ravnopravnosti, aktivistički reagirati na događaje na Sveučilištu itd... Studenti/ce FFZG-a tako će već od ove godine moći učiti i prakticirati feminizam, a mi se nadamo da će primjer svojih kolega/ica pratiti i ostatak studentske populacije u Hrvatskoj.

 

Tekst je objavljen je u sklopu temata 'Rodna prizma za ravnopravnije društvo' koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Zadnja izmjena: 02-11-2017 @ 14:11