Šest akcija i inicijativa koje su nam pomogle da preživimo 2016. godinu

Preporučeno Noćni marš – 8. mart Noćni marš – 8. mart

Najteža godina za civilno društvo je za nama. U tekstu koji slijedi pobrojale smo najvažnije i najutjecajnije aktivističke, medijske i studentske inicijative, bez kojih bi bili srušeni i oni preostali bastioni sekularizma, antifašizma i slobodne misli.

 

Kulturnjaci 2016.

Oformljeni u prvim mjesecima 2016. godine okupili su značajan broj hrvatskih i regionalnih/svjetskih kulturnjaka i prvi poslali javni apel Vladi za smjenu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića. Pod kapom ove inicijative protiv fašizacije kulture, medija i društva ujedinjena se borila gotovo cijela hrvatska kulturno umjetnička scena. Organizirali su se prosvjedi, performansi, protestna čitanja, tribine, a Kulturnjaci 2016. zaslužni su i za konačan odlazak ministra Hasanbegovića iz resora kulture.

Nije bilo lako u jednoj inicijativi okupiti toliko različitih i do sada razjedinjenih pojedinaca i grupa s kulturne scene. Ne pamtimo sličan primjer u novijoj hrvatskoj povijesti, zato palac gore za one koji su svoj neplaćeni rad i vrijeme uložili za zajedničku dobrobit.

 

Plenum Filozofskog fakulteta

Studenti Filozofskog fakulteta cijele su 2016. godine bili jedna od najznačajnijih utvrda za obranu sekularizma sveučilišta. Pokret plenumskog samorganiziranja koji još od 2009. godine traje na ovom fakultetu, pokazao se učinkovitim u borbi protiv različitih institucionalnih, vjerskih i ideoloških pritisaka.  U svojim akcijama uspješno su mobilizirali cijeli niz saveznika izvan sveučilišta; od profesora, studenata, brojnih građana i civilnih udruga, i na koncu uspjeli smijeniti dekana Vlatka Previšića. No to ni izbliza nije kraj njihovoj bitci za sekularno obrazovanje i demokratsko upravljanje sveučilištem. U godini koja dolazi trebat će im još mnogo podrške, strpljenja i hrabrosti.

 

Crowdfunding kampanja Forum Tm-a

Nakon što su poput cijelog niza neprofitnih medija ostali bez financijskih sredstava za nastavak rada, prvi put u povijesti jedan se neprofitni medij odvažio pokrenuti Indiegogo kampanju kojom je pozvao svoje čitatelje i simpatizere da im uplate donacije za nastavak rada u 2017. godini.

Crowdfunding kampanja portala Forum Tm pod naslovom Neka vide da nas ima u prva tri dana naišla je na velik odaziv čitatelja/ica diljem Hrvatske i regije, pa je u samo nekoliko dana prebačen traženi iznos od 5000 američkih dolara, a do kraja kampanje skupili su gotovo još toliko. Forumova akcija u konačnici je pokazala da neprofitni mediji imaju čitateljstvo koje razumije misiju i svrhu takozvanog trećeg sektora. Ohrabrujuća spoznaja za sve one koji su u teškim vremenima ostali uz nezavisno novinarstvo, ali i podsjetnik da ovakve akcije nisu dugoročni rješenje za opstanak neprofitnih medija.

 

Noćni osmomartovski marš

Prosvjednu akciju Noćni marš – 8. mart organizirali su Inicijativa Preuzmite odgovornost za ubojstva žena, CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, HollaBack! Hrvatska i Ženska soba – Centar za seksualna prava. Feministkinje i borkinje za ženska prava poručile su da im je dosta fašizacije, militarizacije i klerikalizacije hrvatskog društva i ovaj put to su rekle jasno i glasno na zagrebačkim ulicama.

Premda je okupio relativno skroman broj sudionika/ica nećemo pogriješiti ako ovaj marš proglasimo najuspjelijim obilježavanjem Dana žena posljednjih godina. Protestna, aktivistička atmosfera Marša, sa svjetlećim natpisima i porukama, mnogima je ostala u dobrom sjećanju. Palac gore zaslužuju i poruke koje su nošene na transparentima ("Ne bojim se", "Nikad nećemo zašutjeti", "Neću cvijet, hoću plaću", "Stop nasilju nad rodiljama", "Preuzmite odgovornost za ubojstva žena", "Moje tijelo moj izbor", "Ustajte prezrene na svijetu", "Ne Bogu, ne šefu, ne mužu") i svjetleći natpisi koji su bili posebno efektni zbog vidljivosti u noćnim uvjetima. Činjenica da je iz ove akcije proizašao i Faktiv, novi feministički kolektiv koji gerilskim i prosvjednim akcijama biva sve vidljiviji na domaćoj aktivističkoj sceni.

 

Veliki prosvjed Hrvatska može bolje

Skup koji je u podršku kurikularnoj reformi mobilizirao na desetke tisuća ljudi, bio je važan kamenčić u žrvnju pritiska na HDZ-ovu vlast i uvod u sve ono što je tijekom lipnja dovelo do pada Vlade Tihomira Oreškovića i Tomislava Karamarka, te raspisivanja novih izbora. Premda je prosvjed imao nekoliko mana (nedovoljno jasne i pismene političke poruke, pjevanje nacionalne himne …) podržao ga je do sada rekordan broj organizacija civilnog društva, ali i pojedinaca. Trideset tisuća ljudi na glavnom zagrebačkom trgu i na tisuće onih koji su prosvjedovali u ostalim hrvatskim gradovima pokazalo je da im je dosta HDZ-ovog ministra ministra Predraga Šustara i njegovih pritisaka na stručni tim za izradu kurikularne reforme i njihovog prvog čovjeka Borisa Jokića.

Da Hrvatska baš i (ne)može bolje pokazalo se kada je nekoliko mjeseci kasnije odabrana nova stara vlast, koja je na važne pozicije ustoličila neka nova zaštitna lica, vjerna starim političkim ideologijama. Tresla se brda, rodio se miš, a mi smo se još jednom uvjerili da Hrvatska uvijek može još gore.

Foto: Tina Bedenko 

Platforma Pokret otoka

Dugi zimski dani i izolacija od kopna stvarnost je koju dobro poznaju svi koji na otocima žive više od nekoliko tjedana ljeti. Međuotočka inicijativa Pokret otoka  pokrenuta je 2016. godine od strane nekoliko zaljubljenika u otoke i otočni način života. Temeljena je na solidarnosti i zajedništvu, s namjerom da se otoci i otočani za opću dobrobit međusobno umreže i tako olakšaju provedbu zajedničkih projekata, ali i promoviraju povratak na otoke i život u otočkim zajednicama.  

Nije zgorega spomenuti da je ovu platformu iniciralo i postavilo osam žena, a prve korake za pokretanje ove zanimljive inicijative poduzeli su Hvar, Šolta, Vis, Brač, Korčula, Mljet i Prvić. Sastanci su vrlo brzo evoluirali u virtualnu platformu www.otoci.eu.

 

Zadnja izmjena: 11-01-2017 @ 12:17