Nada Beroš: Edukacijom i dijalogom protiv korumpiranosti i nazadnjaštva u društvu

Muzeji suvremene umjetnosti razlikuju se od drugih muzeja po tome što predstavljaju umjetnost koja je na određeni način "buntovnička", koja probija granice u ustaljenoj umjetničkoj praksi i naše razumijevanje toga što umjetnost uopće jest.

Upravo zbog toga pred njima se nalazi paradoksalni zadatak: s jedne strane, baviti se umjetničkim praksama koje se kritički postavljaju prema povijesti umjetnosti, institucijama i stvarnosti općenito, a s druge strane muzealizirati te prakse, odnosno očuvati ih u okviru institucije iz koje žele iskoračiti, čime one gube ili barem "omekšavaju" svoju političku dimenziju.

  • u rubrici Kultura

Željka Jelavić: Muzeji trebaju poticati kritičko mišljenje i neformalno učenje

U proteklih desetak godina došlo je do velikih promjena u muzejima i galerijama diljem svijeta. Dok je u prošlosti posjet muzeju podrazumijevao šetnju kroz postav, popraćenu svojevrsnim osjećajem strahopoštovanja prema izloženim predmetima (koje, naravno, nismo smjeli dirati), danas je prisutna sve veća potreba za okruženjem u kojem posjetiteljica nije tek pasivna promatračica. Muzeji nisu više samo statična skladišta vrijednih predmeta, već i mjesta interakcije i učenja.

Takva promjena, jasno, podrazumijeva i reorganizaciju čitave strukture muzeja kako bi oni uspješno odgovorili na nove zahtjeve i osmislili nove pristupe. U knjizi Muzeji i njihovi posjetitelji (1994.) Eilean Hooper-Greenhill predlaže holistički pristup muzeju kao mediju komunikacije. "Funkcija muzeja kao komunikatora mora biti integrirana s funkcijom repozitorija, a znanje o muzejskim zbirkama mora proizlaziti iz znanja o novim oblicima muzeja, novim načinima odnošenja prema predmetima, novim stavovima prema izložbama i, prije svega, novim odnosima s publikom," navodi Hooper-Greenhill.

  • u rubrici Kultura

Kosjenka Laszlo Klemar: Najmlađi posjetitelji muzeja odlično prihvaćaju eksperimentalne i inovativne programe

Kosjenka Laszlo Klemar trenutno radi kao muzejska pedagoginja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu – vjerojatno najpopularnijem muzeju među djecom, ali i dijelom odraslih.

Završila je studij povijesti umjetnosti i etnologije, a nakon toga poslijediplomski studij medievistike. No, nije se vidjela u znanstvenom polju, već je oduvijek željela raditi u muzeju. Kada joj se otvorila prilika, počela je volontirati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te je ubrzo započela stručno osposobljavanje na pedagoškom odjelu muzeja. Tamo je otkrila neke dimenzije tog posla koje su joj dotada bile nepoznate i shvatila da se upravo u tom području može realizirati.

  • u rubrici Kultura

Zanemarene umjetnice prošlih stoljeća konačno zauzimaju muzejske prostore

„Zašto tijekom povijesti nije bilo velikih umjetnica?“ upitala se povjesničarka feminističke umjetnosti Linda Nochlin u svom znamenitom eseju iz 1971. godine. Poanta je, naravno, u tome da je kroz povijest sigurno postojao velik broj umjetnica, ali su one zbog višestoljetne mizoginije u umjetnosti potpuno zanemarene.

Gledajući muzejske kolekcije i izložbe, gotovo da i niste mogli pronaći radove nastale od ruku neke žene. Iako smo još uvijek daleko od ravnopravnog omjera zastupljenosti umjetnica i umjetnika, broj nedavnih izložbi kroz koje su se predstavile neke zaista velike umjetnice svakako doprinosi dugoročnom društvenom prepoznavanju žena na polju umjetnosti.

Ana Janevski: Muzej treba biti aktivni sugovornik i pokretač inicijativa vezanih za civilno društvo

Biografija Ane Janevski jedna je od onih pred kojima je teško ostati neimpresioniran: nakon završenog studija književnosti na rimskoj Sapienzi, magistrirala je na pariškoj École des hautes études en sciences sociales, nakon čega je četiri godine radila kao kustosica u varšavskom Muzeju moderne umjetnosti, da bi 2011. prešla u njujoršku MoMA-u gdje se i trenutno nalazi na poziciji Associate Curator u Odjelu za medije i performans gdje je organizirala niz performansa s poznatim imenima kao što su Yvonne Rainer, Simone Forti, Rabih Mroué...

Ove glavne biografske koordinate ispresijecane su, naravno, brojim kratkoročnijim (van)institucionalnim projektima i suradnjama među kojima se posebno ističe izložba "As Soon as I Open my Eyes I See a Film", projekt  "Invisible Women of Solidarity" sa Sanjom Iveković te izložba Mladena Stilinovića u njujorškom e-flux-u.

  • u rubrici Kultura

Muzej prekinutih veza poziva na 'Mijene srca'

Muzej prekinutih veza svoju popularnost u Hrvatskoj i svijetu stekao je zahvaljujući jedinstvenom modelu stvaranja zbirke uspomena na bivše ljubavi i neposrednim angažiranjem posjetitelja/ica. Jednako tako je iz Gornjeg grada na kojem živi već šest godina izvukao i emotivno naslijeđe. Mapiranjem intimnih priča i doživljaja podsjeća da je Gornji grad mnogo više od turističke atrakcije ili političkog središta. 

Višemjesečno istraživanje rezultiralo je umjetničkim projektom Gornji grad: Mijene srca koji će ove nedjelje, 15. svibnja, biti predstavljen kroz niz događanja na ulicama i trgovima, a na 24 sata zaživjet će nova radio stanica 'Radio koji je tu prije radio' na frekvenciji 93.9Mhz.

  • u rubrici najave

Muzeji filma – Film u muzeju

Međunarodni simpozij Muzeji filma – Film u muzeju (MFFM), održat će se 5. i 6. studenog, u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu (Avenija Dubrovnik 17).

Osnovni cilj simpozija je potaknuti diskusije o pitanjima vezanima uz očuvanje, istraživanja i prezentaciju filmske baštine te sagledavanje mogućnosti i poticanje inicijative za dugo željeni muzej filma u Hrvatskoj.

  • u rubrici najave

Prvi muzej torture u Hrvatskoj u petak otvara svoja vrata

Dokle god je nagona za moći u čovjeku i nasilje će, nažalost, biti njegov neodvojiv dio.

Želite li nositi masku srama i vratiti se 300 godina unazad, staviti kuglu oko noge i pokušati bježati ili pak sjesti u stolac za mučenje?

Muzej torture vraća vas u prošlost. U petak, 10. srpnja, s početkom u 20 sati, svoja će vrata na adresi Radićeva 14, otvoriti TORTUREUM koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 vjernih replika instrumenata i sprava, na kojih je i sama pomisao tjerala ljudima strah u kosti, muzej će zorno prikazati sliku nasilja kroz povijest.

  • u rubrici najave

Novi muzej podiže svijest o seksizmu i feminizmu

Krajem ožujka održan je dan otvorenih vrata Muzeja seksističkih predmeta u Michiganu. Muzej, koji će se službeno i stalno otvoriti u jesen 2015. godine, pun je opipljivih primjera ugnjetavanja žena kroz povijest, ali i suvremeno doba sa svrhom poticanja dijaloga o seksizmu, rodno uvjetovanom nasilju te stereotipnom prikazu žena, navodi The Ferris State Torch.

„U društvu su prisutne seksističke ideje koje se uporno ponavljaju. Mislimo kako smo dio postfeminističkog, postseksističkog društva, ali u stvarnosti te ideje su još uvijek dio nas“, ističe Tracy N. Busch, profesorica povijesti na Sveučilištu Ferris te voditeljica muzeja. Čini mi se da generacije koje dolaze misle da je problem u prošlosti“, dodala je.

  • u rubrici svijet
Subscribe to this RSS feed