U knjizi Ministarstvo potpune sreće Arundhati Roy rastvara i liječi kolektivne i osobne traume u suvremenoj Indiji

S romanom Bog malih stvari indijskoj spisateljici Arundhati Roy realizirao se scenarij o kojemu sanjaju svjetski pisci: s debi romanom ući na svjetsko literarno tržište na velika vrata, prodati milijunske naklade i osvojiti Man Booker Prize. Najprodavanija indijska autorica svih vremena sve to uspjela je već u svojoj 36 godini.

Ratificirajte Istanbulsku konvenciju!

Sjećam se kad je Elemental izbacio pjesmu 'Napokon'. Imala sam tada nekih 12, 13 godina i bila sam u začetku svoje tinejdžerske dobi. S mamom sam se svađala oko svega, izlazaka, škole i svih stvari koje su mi tada bile bitne. Zamjerala sam joj što nikada nema vremena, što joj je posao bitniji od mene. Svesrdno sam se trudila da je iz škole zovu što češće. U tom smo periodu prestale biti prijateljice, jer sam joj počela zamjerati. Utirala sam put svom tinejdžerskom gnjevu.

Kada je ta pjesma izašla, sjećam se da smo mama i ja skupa plesale, pjevale i vrištale po našem malom stanu. Bio je to prvi trenutak u kojemu je ona sa mnom otvoreno, kroz ples, progovorila o sebi i onome što je prošla s mojim ocem. Znala sam što se dogodilo s njim i prije tog dana, imala sam svoju nejasnu, dječju sliku o tome što je morala proći i proživjeti da uživamo u tom trenutku.

Zoopolis: Razgovor s Alenkom – prvom psicom koja je postala dijelom hrvatske akademske zajednice

O ljudima i svim drugim životinjama, na kulturnoanimalistički način, čitajte u našoj novoj rubrici "Zoopolis". Lidija, Suzana i suradnice/ici - životinjski i ljudski - za vas pišu o drugim životinjama i ljudima koji ih obožavaju, mrze, štuju ili proklinju... Jer animalno je elementarno!
 
***

Iako Alenkina priča počinje puno, puno ranije, kao što to inače biva s napuštenim psima, teško ju je rekonstruirati do njenih prvih dana. Zbog toga smo mogli krenuti samo od trenutka kad je, nakon napuštanja od strane prijašnjih vlasnika, dospjela u osječki Azil – prestrašena i ranjena. Ondje su se za nju brinuli volonteri Udruge Pobjede koji su je upoznali, svakodnevno radili i družili se s njom i omogućili joj da postane medijska zvijezda. Nakon njene medijske slave nije trebalo čekati dugo da pronađe svoj novi „zauvijek-dom“.

Daniel Martinović: Dugine obitelji i dalje su u strahu od reakcija okoline

Udruga Dugine obitelji ovog je četvrtka u Medijateci Francuskog instituta održala predstavljanje slikovnice 'Moja dugina obitelj', prve slikovnice u Hrvatskoj koja obrađuje temu istospolnih roditelja s djecom.

Ideja o slikovnici nastala je nakon što su Dugine obitelji provele istraživanje koje je pokazalo da se dugine obitelji kratko spominju u svega nekoliko slikovnica, a njezin je glavni cilj priču o takvim obiteljima približiti svima onima koji sa svojom djecom žele razgovarati o različitostima u našem društvu. Slikovnica je dostupna u digitalnom izdanju, a papirnato izdanje koje je tiskano u 500 primjeraka gotovo se u potpunosti razgrabilo.

Teorijska čitanka: Koja je uloga žena u održivom razvoju?

U svom tekstu Heroine održivog razvoja. Kritička perspektiva na rod i održivi razvoj (PDF), Marianna Szczygielska analizira ulogu žena u održivom razvoju te načine na koje međunarodne organizacije za razvojnu pomoć u zemljama 'trećeg svijeta' promiču globalni neoliberalni poredak.

Održivi razvoj najčešće shvaćamo kao alternativu dominantnom diskursu o razvoju, koji se temelji na ideji linearnog napretka. Održivi razvoj, navodi se u izvještaju "Naša zajednička budućnost" iz 1987. godine, "zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija". Izvještaj je izradila UN-ova Komisija za okoliš i razvoj (poznata i kao Brundtlandova komisija), i od tada je gotovo svaki spomen "razvoja" popraćen pridjevom "održivi".

Hana Selimović: Sam pozorišni čin u sebi sadrži politički angažman

Hana Selimović jedna je od najperspektivnijih srpskih glumica mlađe generacije koja će, nakon pojavljivanja u Elementarnim česticama Ivice Buljana na Dubrovačkim ljetnim igrama 2015. godine, ove godine ponovo zaigrati u hrvatskom teatru. U riječkom HNK Ivan pl. Zajc upravo su u tijeku probe jednog od najvažnijih dramskih komada njemačkog govornog područja čija se premijera očekuje ovog petka.

Nada Beroš: Edukacijom i dijalogom protiv korumpiranosti i nazadnjaštva u društvu

Muzeji suvremene umjetnosti razlikuju se od drugih muzeja po tome što predstavljaju umjetnost koja je na određeni način "buntovnička", koja probija granice u ustaljenoj umjetničkoj praksi i naše razumijevanje toga što umjetnost uopće jest.

Upravo zbog toga pred njima se nalazi paradoksalni zadatak: s jedne strane, baviti se umjetničkim praksama koje se kritički postavljaju prema povijesti umjetnosti, institucijama i stvarnosti općenito, a s druge strane muzealizirati te prakse, odnosno očuvati ih u okviru institucije iz koje žele iskoračiti, čime one gube ili barem "omekšavaju" svoju političku dimenziju.

Željka Jelavić: Muzeji trebaju poticati kritičko mišljenje i neformalno učenje

U proteklih desetak godina došlo je do velikih promjena u muzejima i galerijama diljem svijeta. Dok je u prošlosti posjet muzeju podrazumijevao šetnju kroz postav, popraćenu svojevrsnim osjećajem strahopoštovanja prema izloženim predmetima (koje, naravno, nismo smjeli dirati), danas je prisutna sve veća potreba za okruženjem u kojem posjetiteljica nije tek pasivna promatračica. Muzeji nisu više samo statična skladišta vrijednih predmeta, već i mjesta interakcije i učenja.

Takva promjena, jasno, podrazumijeva i reorganizaciju čitave strukture muzeja kako bi oni uspješno odgovorili na nove zahtjeve i osmislili nove pristupe. U knjizi Muzeji i njihovi posjetitelji (1994.) Eilean Hooper-Greenhill predlaže holistički pristup muzeju kao mediju komunikacije. "Funkcija muzeja kao komunikatora mora biti integrirana s funkcijom repozitorija, a znanje o muzejskim zbirkama mora proizlaziti iz znanja o novim oblicima muzeja, novim načinima odnošenja prema predmetima, novim stavovima prema izložbama i, prije svega, novim odnosima s publikom," navodi Hooper-Greenhill.

Predstavljamo aktivistkinje i umjetnice koje su obilježile 2017. godinu

U opširnom pregledu koji slijedi odabrale smo neke od najinspirativnijih inicijativa i osoba s umjetničke i aktivističke scene koje su obilježile 2017. godinu. I premda je ova godina na ljudsko-pravaškoj sceni bila jedna od najtežih u posljednjem desetljeću, baš usprkos tome trebamo se utjecati pozitivnim snagama i strategijama otpora koje posjedujemo, a kojih nema malo.

Kosjenka Laszlo Klemar: Najmlađi posjetitelji muzeja odlično prihvaćaju eksperimentalne i inovativne programe

Kosjenka Laszlo Klemar trenutno radi kao muzejska pedagoginja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu – vjerojatno najpopularnijem muzeju među djecom, ali i dijelom odraslih.

Završila je studij povijesti umjetnosti i etnologije, a nakon toga poslijediplomski studij medievistike. No, nije se vidjela u znanstvenom polju, već je oduvijek željela raditi u muzeju. Kada joj se otvorila prilika, počela je volontirati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te je ubrzo započela stručno osposobljavanje na pedagoškom odjelu muzeja. Tamo je otkrila neke dimenzije tog posla koje su joj dotada bile nepoznate i shvatila da se upravo u tom području može realizirati.

Subscribe to this RSS feed