Suzana Tratnik: Biti lezbijkom za mene je prilika da proživim život drugačije i izvan rutine

Slovensku spisateljicu Suzanu Tratnik srela sam na ovogodišnjem Festivalu europske kratke priče koji se u Zagrebu održao koncem svibnja i na kojemu je bila jedna od inozemnih gošći. S Tratnik me privatno veže mnogo više od činjenice da obje pripadamo krugu LGBT autorica na postjugoslavenskom prostoru.  Naime, obje dijelimo slične stavove o društvenim fenomenima i gibanjima u postranziciji, a obje bilježimo zajedničko iskustvo društvenog angažmana u književnosti i posljedice koje takva pozicija donosi.

Globalizacija kampanja protiv "rodne ideologije"

Anti-rodne kampanje itekako su poznate hrvatskoj javnosti. Referendum kojim je u Ustav unesena definicija braka kao zajednica muškarca i žene, propaganda protiv pobačaja i skupljanje potpisa za referendum za otkazivanje Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, samo je dio bogatog nasljeđa anti-rodnog pokreta u hrvatskoj.

Tijekom procesa ratifikacije Konvencije dominirao je promašeni diskurs o tzv. ‘rodnoj ideologiji’ koja će svojom "neprirodnošću" navodno uništiti obitelj i čovjeka. Relativizacija nasilja nametanjem “rodne ideologije” u fokus rasprave dio je strategije djelovanja anti-rodnih kampanja koje su taj pojam proizvoljno pripisale Konvenciji u službi širenja moralne panike. No ovakav diskurs niti je hrvatska specifičnost niti hrvatski proizvod.

Osvježavajući pogled na identitetska previranja u suvremenom animiranom filmu

U uzbudljivom programu Animafesta iz godine u godinu pratimo zastupljenost osvježavajućih tema i nalazimo uporišta u inovacijama koje prevazilaze sveobuhvatne generalizacije kulture.

Tako je prošlogodišnji uspjeh kratkometražnog studentskog uratka Mačkica poljske autorice Renate Gasiorowske proglašen pomakom naprijed u feminizmu zahvaljujući otvorenom, spontanom, slobodnom i humorističnom razgovoru o seksualnosti. Ovaj je uradak ostvario izuzetan uspjeh na svjetskim festivalima i tako osvojio prostor za temu seksualnosti iz ženske perspektive. Kroz priču o masturbaciji tijekom koje vagina postaje zaseban lik u filmu, animacija Renate Gasiorowske jednostavno zaobilazi klišeje o ženskoj seksualnosti. Iskustva djevojaka suspregnuta su i neizrečena, tvrdila je autorica. One češće pričaju o tome kako su izgubile nevinost nego o tome kako masturbiraju, što definitivno predstavlja razliku u načinu na koji dječaci govore o vlastitoj seksualnosti.

Teorijska čitanka: Feminizam i alt-right

Feminizam je sluškinja kapitalizma. Tako otprilike možemo sažeti kontroverznu i zadnjih godina jako utjecajnu tezu Nancy Fraser koju je prvo iznijela u Guardianu, a potom i ekstenzivnije razradila u svojoj knjizi Fortunes of Feminism. No, da ne bude zabune, ne radi se tu o sveprisutnijoj desničarskoj i libertarijanskoj diskreditaciji feminizma natopljenoj mizoginijom, ezoterijom i „alternativnim činjenicama”, dakle, lažima i konfabulacijama. Ne, to nikako, riječ je o nečemu posve drugome. 

O rodu i spolu iz psihološke, sociološke i antropološke perspektive

Na Filozofskom fakultetu prošli tjedan održana je tribina Rod i spol u organizaciji Inicijative za feministički filozofski. Na tribini su govorile dr. sc. Željka Kamenov, dr. sc. Ana Maskalan i dr. sc. Nataša Jokić Begić, a raspravu je moderirala Andrea Anđelinić, članica Inicijative. Tribina se prvotno trebala održati u organizaciji Hrvatskog bioetičkog društva u vrijeme javnih rasprava o ratifikaciji Istanbulske konvencije, ali su organizatori odustali zbog, prema njima, političke instrumentalizacije teme.

Kamenov je svoje izlaganje namijenila razlaganju pojmova roda i spola iz psihološke perspektive u najosnovnijim crtama. Pri tome je napomenula kako postoje određene razlike u jezičnim i kulturnim formulacijama tih pojmova, npr. riječ rod može značiti obitelj ili biološku klasifikaciju, dok je u engleskoj inačici riječ gender neproblematična. Razlikovanje spola i roda izvela je prema standardnom školskom modelu. Tako su pod kategorijom spola sadržane sve biološke distinkcije, dakle, između ostalog, anatomske i fiziološke razlike između spolnih organa, diferencije u proizvodnji hormona te kromosomske i genetičke razlike.

Renata Salecl: U ideologiju ne moramo vjerovati - dovoljno je da je ne preispitujemo

Renata Salecl slovenska je filozofkinja, sociologinja i teoretičarka prava. Gostujuća je profesorica na Birkbeck Collegeu pri Sveučilištu u Londonu te istraživačica na Institutu za kriminologiju na Pravnom fakultetu u Ljubljani. Studirala je filozofiju i doktorirala sociologiju, a 80-ih godina bila je aktivna u znamenitoj Ljubljanskoj školi psihoanalize. Godine 2010. proglašena je slovenskom znanstvenicom godine, a dnevne novine Delo odabiru je za osobu godine. U ožujku 2011. proglašena je najuspješnijom ženom u Sloveniji.

Hani Domazet: Ne vjerujem u kult redatelja-tiranina

Hani Domazet (1985.) redateljica je i scenaristica. Njezin najnoviji projekt, 20-minutni kratki film „Tina&Sendy“, prošle je godine osvojio nagradu za najbolji scenarij na European Short Pitchu u Poznańu. Film je trenutno u fazi post-produkcije, a njegova je tema odnos dviju djevojaka koje se upoznaju na audiciji za pornografski film i provode cijeli dan i noć zajedno. Nekoliko domaćih medija već je pisalo o filmu, u prvi plan stavljajući situaciju audicije za pornografski film, kao i činjenicu da se u njemu u sporednoj ulozi pojavljuje Ava Karabatić.

Dok film čeka na rezutate prijava na domaće i međunarodne festivale, Hani nam je predstavila ideju filma svojim riječima, a razgovarale smo i o „ženskim temama“ na filmu i borbi sa svakodnevnim seksizmom.

Vedrana Bartulić: Žene koje boluju od endometrioze čekaju godinama dijagnozu zbog nerazumijevanja naših medicinara

Mnogo je bolesti i poremećaja koji pogađaju žene još uvijek nepriznato u službenoj medicini, a u hrvatskom zdravstvenom sustavu relativno je malen broj specijalista koji se bave njihovim prepoznavanjem i liječenjem.

Jedna takva bolest je i endometrioza o kojoj pričamo s Vedranom Bartulić , 45-godišnjom ženom koja se i sama godinama bori s teškoćama koje joj donosi u svakodnevni život. Naša sugovornica aktivno se zalaže da se postojanje ovog poremećeja pokušava učiniti vidljivim u medijskom prostoru, ali i u službenim medicinskim krugovima.

Feminae futbalis ili kako je Jutarnji otkrio žene koje vole nogomet

Sprema se Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, na ambalaže raznovrsnih proizvoda već se naveliko tiskaju crveno-bijeli kvadratići. U sveopćoj pripremi za najvažnije sportsko natjecanje na svijetu Jutarnji list senzacionalno je otkrio da – zamislite: i žene gledaju nogomet!

Iako bi netko na prvi pogled inicijativu mogao smatrati hvalevrijednom, već s prvim klikom na stranicu njihova projekta, u suradnji s Hrvatskim Telekomom, jasno je da je njihov pristup ženskoj navijačkoj populaciji višestruko problematičan i seksistički. Već se iz samoga naslova – Žene navijaju strastvenije (jer što su žene nego prvenstveno strastvene) – i grafičke opreme, može se shvatiti da je ova sadržaj ipak prvenstveno namijenjen muškom užitku.

Punčke u jesen na azijskoj turneji, Tús Nua na nezavisnom američkom cassette labelu

Posljednjih godina neki su ovdašnji nezavisni bendovi poput grupa Žen, Pridjevi i Seine, kantautorice Lovely Quinces i Ane Ćurčin, za svoju glazbu uspjeli zainteresirati publiku i medije izvan Hrvatske i regije. Iako nije riječ o senzacionalnim uspjesima, kontakti i poštovanje koje ove glazbenice i glazbenici uživaju izvan naših granica potvrđuju činjenicu da najveće mjerilo uspjeha nisu hrvatski Porini i tavorenje po mainstream radijskim listama.

Subscribe to this RSS feed