Kino učionica - prostor za dijalog u lokalnoj zajednici

Već više od dvije godine pri Filozofskom fakultetu u Rijeci djeluje Centar za ženske studije, a valja spomenuti da se radi o prvom takvom centru u sklopu akademskog sustava. Kao jedan od popularnijih projekata organiziranih uz podršku Centra izdvaja se Kino učionica, ciklus filmsko-predavačkih večeri koje se održavaju u riječkom Art-kinu.

Netom po završetku druge sezone Kino učionuce, donosimo razgovor s organizacijskim timom, koji ove godine čine Betty Stojnić, Greta Grakalić Rački, Luka Paušić, Jana Ažić te Iva Davorija, Marija Katalinić i Ana Ajduković.

Dorta Jagić: Premalo se govori o tome da se položaj autorica u književnosti popravio, kao da se sramimo pobjeda

Da je nema trebalo je izmisliti, tako bi nekako išla pomalo klišejizirana rečenica kojom bismo pokušali sažeti značaj Dorte Jagić na hrvatskoj književnoj sceni. Tematikom i jezičko- stilskim registrom Dortin je opus samosvojna pojava u suvremenom hrvatskom i regionalnom pjesništvu. Nemali je broj pjesama koje je ova autorica ispisala potaknuta ženskim iskustvom i egzistencijom, ali i onih u kojima portretira mitske i religijske ženske figure.

Zoopolis: Zašto nam je odbojna ljudska placenta, a životinjske iznutrice ne?

Kod velike većine ljudi sama pomisao na ljudsku placentofagiju, odnosno konzumaciju placente, izaziva jaku emociju gađenja, usprkos činjenici da svi drugi sisavci (osim deva i vodenih sisavaca) konzumiraju svoju placentu nakon porođaja.

Čovjek je jedini sisavac koji konzumira mlijeko druge vrste i koji nastavlja koristiti mlijeko nakon perioda dojenja. Čovjek se i u slučaju ljudskog mlijeka i placente ponaša suprotno od drugih sisavaca: njihova konzumacija izaziva averziju kod velikog broja ljudi za razliku od, na primjer, telećih jetrica, bubrega ili kravljeg mlijeka, koji se u zapadnoj kulturi promoviraju kao pogodni za ishranu, čak obavezni i zdravi nutrijenti.

Srpski jezikoslovci uporno degradiraju stručnost feminističkih znanstvenica

Otpor prema rodno osjetljivom jeziku kao najvidljivijoj dekonstrukciji patrijarhalnih kulturnih vrijednosti veoma je izražen u Srbiji, gdje se ova problematika još uvijek isključivo vezuje za uporabu ženskih naziva zanimanja i titula.

No taj otpor promiču srpski lingvisti s pozicija institucionalne moći, iznoseći svoje načelno negativne stavove o socijalnim femininativima ponajviše u domaćim medijima. Otuda se rodno senzitivno jezično ponašanje u srpskoj zajednici doživljava kao "nasilje nad jezikom", kao nešto "neprirodno" i "rogobatno", a nerijetko se govori i o kroatizaciji srpskog jezika iliti nametanju novotarija sa zapada. 

Suzana Tratnik: Biti lezbijkom za mene je prilika da proživim život drugačije i izvan rutine

Slovensku spisateljicu Suzanu Tratnik srela sam na ovogodišnjem Festivalu europske kratke priče koji se u Zagrebu održao koncem svibnja i na kojemu je bila jedna od inozemnih gošći. S Tratnik me privatno veže mnogo više od činjenice da obje pripadamo krugu LGBT autorica na postjugoslavenskom prostoru.  Naime, obje dijelimo slične stavove o društvenim fenomenima i gibanjima u postranziciji, a obje bilježimo zajedničko iskustvo društvenog angažmana u književnosti i posljedice koje takva pozicija donosi.

Globalizacija kampanja protiv "rodne ideologije"

Anti-rodne kampanje itekako su poznate hrvatskoj javnosti. Referendum kojim je u Ustav unesena definicija braka kao zajednica muškarca i žene, propaganda protiv pobačaja i skupljanje potpisa za referendum za otkazivanje Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, samo je dio bogatog nasljeđa anti-rodnog pokreta u hrvatskoj.

Tijekom procesa ratifikacije Konvencije dominirao je promašeni diskurs o tzv. ‘rodnoj ideologiji’ koja će svojom "neprirodnošću" navodno uništiti obitelj i čovjeka. Relativizacija nasilja nametanjem “rodne ideologije” u fokus rasprave dio je strategije djelovanja anti-rodnih kampanja koje su taj pojam proizvoljno pripisale Konvenciji u službi širenja moralne panike. No ovakav diskurs niti je hrvatska specifičnost niti hrvatski proizvod.

Osvježavajući pogled na identitetska previranja u suvremenom animiranom filmu

U uzbudljivom programu Animafesta iz godine u godinu pratimo zastupljenost osvježavajućih tema i nalazimo uporišta u inovacijama koje prevazilaze sveobuhvatne generalizacije kulture.

Tako je prošlogodišnji uspjeh kratkometražnog studentskog uratka Mačkica poljske autorice Renate Gasiorowske proglašen pomakom naprijed u feminizmu zahvaljujući otvorenom, spontanom, slobodnom i humorističnom razgovoru o seksualnosti. Ovaj je uradak ostvario izuzetan uspjeh na svjetskim festivalima i tako osvojio prostor za temu seksualnosti iz ženske perspektive. Kroz priču o masturbaciji tijekom koje vagina postaje zaseban lik u filmu, animacija Renate Gasiorowske jednostavno zaobilazi klišeje o ženskoj seksualnosti. Iskustva djevojaka suspregnuta su i neizrečena, tvrdila je autorica. One češće pričaju o tome kako su izgubile nevinost nego o tome kako masturbiraju, što definitivno predstavlja razliku u načinu na koji dječaci govore o vlastitoj seksualnosti.

Teorijska čitanka: Feminizam i alt-right

Feminizam je sluškinja kapitalizma. Tako otprilike možemo sažeti kontroverznu i zadnjih godina jako utjecajnu tezu Nancy Fraser koju je prvo iznijela u Guardianu, a potom i ekstenzivnije razradila u svojoj knjizi Fortunes of Feminism. No, da ne bude zabune, ne radi se tu o sveprisutnijoj desničarskoj i libertarijanskoj diskreditaciji feminizma natopljenoj mizoginijom, ezoterijom i „alternativnim činjenicama”, dakle, lažima i konfabulacijama. Ne, to nikako, riječ je o nečemu posve drugome. 

O rodu i spolu iz psihološke, sociološke i antropološke perspektive

Na Filozofskom fakultetu prošli tjedan održana je tribina Rod i spol u organizaciji Inicijative za feministički filozofski. Na tribini su govorile dr. sc. Željka Kamenov, dr. sc. Ana Maskalan i dr. sc. Nataša Jokić Begić, a raspravu je moderirala Andrea Anđelinić, članica Inicijative. Tribina se prvotno trebala održati u organizaciji Hrvatskog bioetičkog društva u vrijeme javnih rasprava o ratifikaciji Istanbulske konvencije, ali su organizatori odustali zbog, prema njima, političke instrumentalizacije teme.

Kamenov je svoje izlaganje namijenila razlaganju pojmova roda i spola iz psihološke perspektive u najosnovnijim crtama. Pri tome je napomenula kako postoje određene razlike u jezičnim i kulturnim formulacijama tih pojmova, npr. riječ rod može značiti obitelj ili biološku klasifikaciju, dok je u engleskoj inačici riječ gender neproblematična. Razlikovanje spola i roda izvela je prema standardnom školskom modelu. Tako su pod kategorijom spola sadržane sve biološke distinkcije, dakle, između ostalog, anatomske i fiziološke razlike između spolnih organa, diferencije u proizvodnji hormona te kromosomske i genetičke razlike.

Renata Salecl: U ideologiju ne moramo vjerovati - dovoljno je da je ne preispitujemo

Renata Salecl slovenska je filozofkinja, sociologinja i teoretičarka prava. Gostujuća je profesorica na Birkbeck Collegeu pri Sveučilištu u Londonu te istraživačica na Institutu za kriminologiju na Pravnom fakultetu u Ljubljani. Studirala je filozofiju i doktorirala sociologiju, a 80-ih godina bila je aktivna u znamenitoj Ljubljanskoj školi psihoanalize. Godine 2010. proglašena je slovenskom znanstvenicom godine, a dnevne novine Delo odabiru je za osobu godine. U ožujku 2011. proglašena je najuspješnijom ženom u Sloveniji.

Subscribe to this RSS feed